ZAGREB Udruge u Hrvatskoj uspjele su u krizna vremena povećati broj zaposlenih za čak osam posto. Prema podatcima iz Ureda za udruge u neprofitnom je sektoru 2008. godine radilo 17.291 zaposlenih, godinu potom 18.228, a lani je taj broj dosegao 18.667. Dakle u dvije godine povećanje od osam posto ili čak 1.376 radnih mjesta. Povećan je i udio u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj s 1,11 posto u 2008. godini na 1,31 posto u 2010. godini, što znači da je svaka 76. zaposlena osoba zaposlena u nekoj udruzi. Na žalost, zasad se podatci ne vode po djelatnostima udruga, nego se u Ministarstvu financija kojemu udruge podnose godišnje izvješće vode samo agregatni podatci. Tako nije moguće kazati koliko je od tih 18.667 ljudi zaposleno u sportskim, koliko u kulturnim, a koliko u udrugama za zaštitu ljudskih prava. Očito je da sektor kojega se naziva neprofitnim postaje sve relevantniji ekonomski faktor. 

 Nastavak rasta

Predstojnik Ureda za udruge Igor Vidačak procjenuje da će se taj trend rasta nastaviti otvaranjem novih mogućnosti fianciranja programa i projekata organizacija civilnog društva kroz EU fondove sljedećih godina. Civilno je društvo dosad pokazalo veliku sposobnost izvlačenja novca iz europskih fondova, povlači praktično sve što je za njega namijenjeno, a ulaskom u EU taj bi se novac mogao i udeseterostručiti. Nema straha da bi velik dio tog novca mogao ostati neiskorišten. Na sadašnje natječaje iz europskih fondova za udruge u pravilu stiže nekoliko puta više kvalitetnih programa i projekata nego li što ih je moguće financirati. 

Programska voditeljica Kuće ljudskih prava Sandra Benčić procjenuje da samo vrijednosno orijentirane udruge (za zaštitu ljudskih prava, ženska prava, ekologiju…) povlače samo iz europskih fondova oko deset milijuna eura godišnje. 

Komunikacijske vještine

Osim o propulzivnosti sektora podatci o broju zaposlenih ukazuju i na to da sve više ljudi u radu u udrugama vidi priliku da izgradi svoju karijeru. Benčić smatra da osobu koja se odluči na rad u udrugama mora tjerati vrijednosna orijentacija, ali rad u udrugama i brojne prednosti. Prije svega, civilno društvo lakše razvija kadrove nego javna uprava ili poslovni sektor. 

– U udrugama se stalno uči, one omogućavaju svakome razvoj, svo vrijeme i razvija polivalentnost što je dobro za te ljude na tržištu rada. Tu su i česte prilike za putovanja u inozemstvo i stručna usavršavanja, smatra Benčić. Plaće u udrugama nisu menadžerske, ali su u pravilu nešto iznad državnog prosjeka. Nužni preduvjeti za rad u većini udruga su znanje engleskog jezika i komunikacijske vještine, jer »ipak sav rad se svodi na rad s ljudima«, navodi Benčić. Smatra da ne postoji tipično zvanje koje bi bilo poželjno i zahvaljujući kojemu bi se lakše gradila karijera u nevladinom sektoru. Ipak, ističe da ima neočekivano velik broj – fizičara. 

 Institucionalne potpore

Kad je riječ o zanimanjima poželjnima za rad u udrugama Slađana Novota iz udruge SMART, ujedno i predsjednica Savjeta za razvoj civilnog društva, ukazuje na povećanu potrebu za psiholozima, pedagozima, sociolozima, logopedima. 

– Udruge pružaju sve više socijalnih usluga i trebaju stručnjake za ta područja, kazala je Novota. Ona je SMART osnovala s prijateljicama prije 12 godina što znači da je 12 godina i zaposlena u toj udruzi. Novota također ističe važnost EU fondova, novca koji se uspijeva ishoditi za prekograničnu suradnju, ali i ulogu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva koja je institucionalnim potporama pridonijela organizacijskoj stabilizaciji udruga.