foto: arhiva NL
Navodeći da su na izborima u rujnu preferencijalni glasovi omogućili da 12 kandidata s lista u Sabor uđe izravnom voljom građana, iz udruge ističu da je to samo osam posto od ukupnog broja saborskih zastupnika, unatoč tomu što je čak 66 posto birača koristilo pravo preferencijalnog glasa.
Ukidanje te političke kočnice značajno će doprinijeti demokratizaciji izbornog procesa, a time i demokratizaciji stranaka i čitavog hrvatskog društva, tvrdi se u priopćenju.
Navodeći da su na izborima u rujnu preferencijalni glasovi omogućili da 12 kandidata s lista u Sabor uđe izravnom voljom građana, iz udruge ističu da je to samo osam posto od ukupnog broja saborskih zastupnika, unatoč tomu što je čak 66 posto birača koristilo pravo preferencijalnog glasa.
Da nije postojao cenzus od 10 posto, odnosno da kandidati koje su građani zaokružili nisu morali ispuniti preduvjet da imaju 10 posto glasova koje je dobila lista na kojoj se nalaze, u Sabor bi prema preferencijalnim glasovima ušlo čak 37 zastupnika, što je oko četvrtina od ukupnog broja.
»To znači da bi birači imali trostruko veću snagu u odlučivanju tko će u njihovo ime upravljati Hrvatskom. A opet, i bez cenzusa – birači bi imenom i prezimenom birali samo četvrtinu zastupnika u Hrvatskom saboru«, ističe udruga.
U ime obitelji smatra da je cenzus još jedna politička kočnica kojom prvo SDP, a sada i HDZ i MOST, ograničavaju pravo birača da odabiru zastupnike imenom i prezimenom.
Iskustava razvijenih demokracija pokazuju da što je veći utjecaj birača na odabir njihovih političkih predstavnika, to se se oni više trude zastupati interese onih koje predstavljaju. Time zastupnici prvenstveno ovise o biračima, a tek onda o volji šefova svojih stranaka, ističe udruga u priopćenju.