Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
26. rujna 2018.
Zanimljiva analiza

U brojnim turističkim mjestima ljeti se broj "stanovnika" poveća i pet puta. Evo koja su najugroženija

Foto  Dusko Marusic/PIXSELL
Foto Dusko Marusic/PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 4. kolovoz 2018. u 10:01 2018-08-04T10:01:23+02:00

Budući da se u turistički atraktivnim mjestima u srcu sezone broj »stanovnika« povećava i pet puta, nužna je prilagodba infrastrukture i druge opskrbe tako kratkoročno povećanoj potražnji

RIJEKA Uz silan trud i pomake pojedinih destonacija u razvoju turističkih proizvoda koji bi im omogućili cjelogodišnji turizam, u Hrvatskoj je još uvijek prisutna izrazita sezonalnost poslovanja, a preko 60 posto svih turističkih noćenja u godini ostvari se u srpnju i kolovozu, a 91 posto noćenja turista ostvaruje se u šest županija tako da se može govoriti o teritorijalnoj koncentriranosti i vremenskoj ograničenosti hrvatskog turizma. Ona postaje još vidljivija ukoliko se usporedi broj ostvarenih turističkih noćenja u kolovozu i siječnju, odnos je oko 60:1, a prva iduća zemlja u EU-u po visini toga omjera je Grčka s otprilike 20:1, pokazuju podaci Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK čiji direktor Zvonimir Savić navodi da postoji potreba za proširivanjem ponude i općenito mjerama koje bi omogućile produljenje sezone, odnosno omogućile dužu turističku predsezonu i postsezonu. To se osobito odnosi na manja, turistički atraktivna mjesta u kojima se, tijekom glavne turističke sezone, broj »stanovnika« povećava i preko pet puta što zahtijeva prilagodbu infrastrukture i druge opskrbe robama i uslugama tako kratkoročno povećanoj potražnji.
Prema njihovoj analizi broj »stanovnika« najviše se u kolovozu povećava u Istri 129 posto, u Dalmaciji oko 60 posto, a u Primorsko-goranskoj županiji 55 posto. Najopterećeniji gradovi su Medulin sa 469 posto povećanja, Nin sa 447 posto, Mali Lošinj 265 posto, Rovinj sa 231 posto, Crikvenica sa 199 posto... U prosjeku se broj stanovnika povećava za 5,5 puta.

Nužna kreativnost

Dr. sc. Ivan Kožić s Instituta za turizam ističe da je sezonalnost dublja problematika, no u Hrvatskoj posljednjih godina ima značajnih pomaka:
– Nije jednostavno privući turiste u travnju, svibnju ili listopadu kada su sunce i more još uvijek najznačajniji motiv dolaska u Hrvatsku. Trendovi su ipak pozitivni i stupanj sezonalnosti se ipak smanjuje iako imamo porast privatnog smještaja. Destinacije su počele razvijati nove turističke proizvode, a dobri primjeri su Zagreb i Split. Zagreb već deset godina razvija cjelogodišnji turističku proizvod i rezultati su vidljivi. Atrakcije stvaraju mimo kulturnih i prirodnih dobara, a na sličan način je počeo funkcionirati i Split za koji je festival Ultra označio prekretnicu. Veliku šansu sada ima Rijeka koja uz projekt Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture ima šansu postati turistička destinacija. Za to je nužna kreativnost i pametni ljudi na pravim mjestima i onda se stvari počinju pomicati u željenom smjeru.

Turisti / Foto Reuters

Prava žena na pravom mjestu očito je Martina Bienenfeld, direktorica TZ Grada Zagreba, koja rado ističe da Zagreb ne poznaje sezonu u klasičnom smislu te riječi jer ona traje 365 dana što treba zahvaliti brojnim događanjima koja pripremaju i osmišljavaju s partnerima, pa je Zagreb odlično posjećen i ljeti jer mnogi turisti odmor na moru obogaćuju i posjetom metropoli.

Usko grlo i pritisak

Brojna događanja izvan sezone osmišljavaju i na otoku Krku koji reda rekordne turističke godine, no nekako se glavnina prometa drži srpnja i kolovoza, a to potvrđuje i krčki gradonačelnik Darijo Vasilić.
– Moja iskustva govore da se s problemom sezonalnosti bore sve mediteranske zemlje, a zaista ima niz nestimulirajućih faktora u srpnju i kolovozu. Primjera radi, apartman sada košta oko 150 eura, a mobilna kućica 400 eura dok ista u listopadu košta 70 eura. Ipak, ljudi idu na godišnji ljeti dok su školski praznici i to nećemo promijeniti iako se trudimo brojnim manifestacijama i novim sadržajima poboljšati pred i posezonu. Kako bismo što bolje podnijeli taj pritisak na infrastrukturu, puno smo ulagali u vodoopskrbu, kanalizaciju i organizaciju zbrinjavanja otpada po kojoj smo među najboljima u zemlji. Naš najveći problem je cesta 102 i Krčki most. To nam je usko grlo i gužve više ne osjećamo samo vikendom, nego i tijekom tjedna u ljetnim mjesecima. Ukoliko želimo daljnji razvoj, moramo ozbiljno razmišljati o izgradnji novog mosta o čemu već razgovaramo s nadležnima – ističe Vasilić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka