Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 11° 1
Sutra: 11° 11° 1
20. ožujka 2019.
Makar i skuplje...

U Hrvatskoj sve više rastu gotovinski nenamjenski krediti, ljudi uglavnom bježe od onih s hipotekom

U Hrvatskoj sve više rastu gotovinski nenamjenski krediti, ljudi uglavnom bježe od onih s hipotekom
U Hrvatskoj sve više rastu gotovinski nenamjenski krediti, ljudi uglavnom bježe od onih s hipotekom
Autor:
Objavljeno: 5. veljača 2019. u 22:10 2019-02-05T22:10:04+01:00

Nenamjenski krediti podižu se i za kupnju automobila, adaptaciju stana i slično. Građani ih radije  uzimaju, iako su zbog većih kamata skuplji nego da banci ustupe založno pravo na objekt kupoprodaje

RIJEKA Gotovinski nenamjenski krediti rastu iznimno brzo jer se povećava potrošnja građana, ali i zato što građani ove kredite sve više podižu i za razne namjenske svrhe, npr. za kupnju automobila, adaptaciju ili uređenje stana i slične, za koje banke već imaju kreditne proizvode. Razlog je što za nenamjenski kredit nije potreban zalog/hipoteka, brže se i lakše odobrava, a banka zapravo i ne zna za što klijent taj novac koristi. Sve više ljudi radije će dakle podignuti gotovinski krediti s »nevidljivom« namjenom, makar bio i skuplji – jer kamate na nj su veće, nego da banke upoznaje sa svrhom, nosi dodatne papire te ustupa založno pravo na objekt kupoprodaje.

Krediti bez zaloga

Hrvatska narodna banka uočila je ovu pojavu te upravo u najnovijem broju Makroprudencijalne dijagnostike upozorava da bi to mogao biti jedan od faktora rizika za poslovanje banaka, u čijem portfelju tako raste udio neosiguranih, a onda potencijalno i nenaplativih zajmova. Dok naime ukupni krediti rastu po stopi od 6 posto, gotovinski nenamjenski dvostruko brže, po stopi od 12,6 posto, sve su duljih ročnosti, pa i preko desetak godina, nisu osigurani, pa su za banke rizičniji, što one i naplate jer su čak za 3,5 postotna boda skuplji od stambenih. No, građani ih unatoč tome traže, a razlog je i u manje strogoj proceduri procjene boniteta klijenata, a izbjegnu naravno i hipoteku... Razlog zašto ih građani vole može biti i to što su većinom u kunama, uz fiksnu stopu, pa si umanjuju valutni rizik.

– Budući da je rast gotovinskih nenamjenskih kredita potaknut gotovo isključivo kreditima bez zaloga, on se za kreditne institucije može smatrati rizičnijim od rasta stambenih i gotovinskih kredita koji se odobravaju uz zalog, jer ne posjeduju utrživi instrument osiguranja poput nekretnine ili financijske imovine. Dostupnost zadužnica, jamaca ili isprava o zapljeni osobnih primanja po pristanku dužnika samo umjereno ublažava rizike povezane s tim oblikom kreditiranja. Sistemski rizici povezani s njima odnose se na činjenicu da u budućnosti može doći do porasta broja kućanstava koja neće biti u mogućnosti ispunjavati obveze po preuzetim zajmovima i većih gubitaka za kreditne institucije nego kod kredita osiguranih zalogom – ocjenjuju u HNB-u, dodajući da »kreditne institucije u Hrvatskoj primjenjuju blaže standarde pri odobravanju gotovinskih nenamjenskih kredita nego kod stambenoga kreditiranja«. Isto tako, vele, »prestanak razmjene podataka i izdavanja kreditnih izvješća za građane u Hrvatskom registru obveza po kreditima od početka 2018. godine onemogućuje uvid u dugovanja klijenta ostalim kreditnim institucijama i pojačava asimetriju informacija na tržištu kredita« (tzv. crna lista, op.a.).

Stroža procjena

– Rastuća izloženost banaka gotovinskim nenamjenskim kreditima bez zaloga svojevrsna je akumulacija rizika koji bi svojom materijalizacijom mogli prouzročiti veće gubitke bankama, a i oslabiti buduću potrošnju kućanstava. Optimistična očekivanja mogućnosti servisiranja duga, najviše izražena u vremenima gospodarskog uzleta, pridonose razvoju sistemskog rizika, čije bi se negativne posljedice mogle osjetiti tek u silaznoj fazi gospodarskog ciklusa. Nastavi li se ubrzavati, postojeći rast gotovinskih nenamjenskih kredita mogao bi ubrzo postati prekomjeran, što bi zahtijevalo djelovanje HNB-a radi očuvanja financijske stabilnosti. Pritom, na raspolaganju su mikroprudencijalni i makroprudencijalni instrumenti, poput strožih uvjeta za procjenu kreditne sposobnosti, povećanja kapitalnih zahtjeva u Stupu 2, ili pak ograničenja roka dospijeća, kakve su nedavno aktivirale i susjedne zemlje (Slovenija, Srbija) – ističu u Hrvatskoj narodnoj banci. Ovime se daje na znanje da u određenom rizičnom scenariju nije isključeno niti da djeluju tako da dodatno postrože uvjete kreditiranja i tako ovu skupinu kredita učine manje dostupnom.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka