U 2015. dodatna porezna rasterećenja, ali i HEP na tržištu

Tihana Tomičić

24. siječanj 2015 10:22

Zoran Milanović i Boris Lalovac / Foto Darko JELINEK

Donesena je odluka o jednokratnom otpisu dugova socijalno najugroženijih građana, a upravo jučer Sabor je izglasao i novi zakon o fiksiranju tečaja švicarskog franka. Sada ostaje nepuna godina dana da SDP-ova Vlada dokaže da ovi socijalni, ali i populistički potezi nisu jedini

RIJEKA - Vladajućem SDP-u ne u zadnjoj godini mandata ne preostaje drugo nego da se vrati odakle je krenuo – ulijevo, na socijaldemokraciju i život običnih građana. 

Dio mjera u ovom mjesecu već smo vidjeli: donesena je odluka o jednokratnom otpisu dugova socijalno najugroženijih građana, a upravo jučer Sabor je izglasao i novi zakon o fiksiranju švicarskog franka na 6,39 kuna na godinu dana. Sada ostaje nepuna godina dana da SDP-ova Vlada dokaže da ovi socijalni, ali i populistički potezi nisu jedini. O čemu se u Vladi još razmišlja kako bi se poboljšao život građana, koje su to investicije koje se još mogu pokrenuti i što će premijer Milanović još uopće moći pokušati poduzeti u zadnjoj godini mandata?

Prije svega, ostat će na snazi princip koji njeguje sam premijer da u Hrvatskoj u prvom redu treba potaknuti srednju klasu, ljude koji žive od svoga rada, a pritom su prosječno obrazovani gledajući na europskoj razini i mogu biti nosioci poduzetničkih aktivnosti, a paralelno i potrošnje kao zamašnjaka gospodarstva. Osim što su plaće porezno već rasterećene, a linearano posebno one veće od 10.000 kuna kojima je novi porezni sustav dao i do 1.000 kuna plusa mjesečno, ideja je daljnje porezno rasterećenje cijene rada, odnosno smanjenje najveće porezne stope na najviše plaće, one od 40 posto. 

Logično je da se onda zacijelo razmišlja i da se dodatno egzistencija olakša socijalno ugroženima koji ionako troše samo na osnovne potrepštine, a nikako ne i luksuz je i ideja o novim nižim stopama PDV-a za neke od osnovnih namirnica. Na pitanje je li to mogućnost koja također Vladi može stajati na raspolaganju, u vladajućoj stranci kažu: “Moguća opcija. Na taj način bi neki od osnovnih proizvoda bili jeftiniji, a poticala bi se i domaća proizvodnja”.

No, to nije sve: razmatraju se mogućnosti IPO-a, odnosno javne ponude dionica HEP-a, čime bi se omogućilo da građani postanu suvlasnici javnog poduzeća koje upravo u svojim programima ima niz projekata i novih velikih investicija, dakle gradnju niza novih hidro i termoelektrana i čije će dionice, posljedično, sve više vrijediti u narednim godinama.

Kad je već riječ o investicijama, sigurno je da će se ove godine započeti gradnja Pelješkog mosta uz pomoć EU sredstava, i to je zacijelo najveći projekt koji će “reklamirati” sposobnosti ove Vlade čak i kod povlačenja EU novca. 

Niz mjera očekuje se još u resorima socijalne skrbi i zapošljavanja, posebno mladih, čija je stopa nezaposlenosti već sad snižena sa 48 na 41 posto. 