RIJEKA - Prodaja automobila u zapadnoj Europi kao da ignorira političke rascjepe koji se događaju na svim stranama kontinenta – od Velike Britanije i znamenitog Brexita, preko Italije i ne baš optimističnog referenduma, pa sve do istoka na kojem se nalaze silni problemi u Turskoj, Ukrajini i Rusiji.

Prodaja automobila je prema izvješću European Automobile Manufacturers Associationa, ACEA-e, porasla treću godinu za redom. Lani je tako u 27 zemalja Europske unije, u koje nije uračunana Malta, registrirano ukupno 14,64 milijuna novih automobila, 6,8 posto više nego godinu ranije.

Porast je znatno manji od 9,3 lanjskih posto, ali je i dalje rast stabilan. Italija je prošle godine prednjačila najsnažnijim skokom prodaje, za čak 15,8 posto. Slijedi Španjolska s povećanjem prodaje od 10,9 posto, a nisu loši ni rezultati najvećih tržišta – Francuska i Njemačka 5,1 odnosno 4,5 posto te Velika Britanija 2,3 posto.

Iznad prosjeka

Njemačka je zadržala poziciju najvećeg europskog tržišta automobila, uz registriranih 3,35 milijuna novih automobila. Na drugom je mjestu Velika Britanija s 2,63 milijuna, a na trećem Francuska s 1,9 milijuna registriranih novih automobila.

Kad je riječ o Hrvatskoj, ona je prošle godine prema podacima ACEA-e, temeljenim na izvješćima agencije Promocija plus, registrirala ukupno 43.015 novih automobila, 23,5 posto više nego u godini ranije. Kod Hrvatske se posebno ističe prodaja u prosincu koja je gotovo udvostručena u odnosu na prosinac 2015. godine, poskočivši za 82,4 posto, uz registrirana 3.383 nova automobila. Dakako, kad je Hrvatska u pitanju, odnosno njezini rezultati koji se postotno značajno izdižu iznad prosjeka EU-a, nužna su i pojašnjenja. Hrvatska unatoč rekordnoj 2016. godini zapravo jedva doseže polovicu prodaje automobila iz rekordne 2008. godine kad ih je bilo gotovo 90 tisuća.

Znači, skok je iz male baze, a druga sjena koja se nadvija na cjelokupni rezultat je ta da je u rukama »privatnih« kupaca završila svega trećina registriranih automobila. Kako se procjenjuje, gotovo trideset posto prodaje automobila u Hrvatskoj čine oni koji se sezonski registriraju za rent-a-car kompanije. Što i ne bi bilo tako loše, kad ne bi većina njih nakon rujna krenula u – reeksport.

Drugim riječima, u 2016. godini na hrvatskim cestama realno je završilo oko 35 tisuća novih automobila, što baš i nije pohvalna brojka. Dobar se pak prosinački rezultat vezuje uz strah kupaca od novih trošarina koje su stupile na snagu 1. siječnja i zbog kojih je došlo do poskupljenja velike većine automobila nižih cijena.

Skok Islanda

Zavirimo li pak u susjedstvo ili u zemlje slične veličine, podaci su također zanimljivi. Rast prodaje automobila je u Sloveniji iznosio nevelikih 6,5 posto, u odnosu na hrvatskih 23,5 posto, ali je u ukupnom zbiru zapravo pedeset posto veći nego kod nas jer se njihova konačna brojka zaustavila na oko 65 tisuća automobila. Ako uzmemo u obzir da je Slovenija brojem stanovnika upola manja, Hrvatska bi, da bi po tom parametru bila jednaka, morala prodati čak 130 tisuća automobila što se nije dogodilo nikad u povijesti. Rast sličan Hrvatskoj zabilježila je Mađarska – 23,9 posto te se približila zbiru od 100 tisuća, ali s druge strane ona ima deset milijuna stanovnika.

Najveći postotni porast zabilježio je Island – 34,5 posto, a da se do kraja dovedemo u suodnos, spomenimo i Norvešku koja prodaje četiri puta više automobila od Hrvatske, 150 tisuća, iako ima pet milijuna stanovnika. Da ne govorimo o terorizmom razdiranoj Belgiji čijih je 11 milijuna stanovnika lani kupilo skoro 550 tisuća automobila! I za kraj, Luksemburg koji nastanjuje 500 tisuća stanovnika prodao je više od pedeset tisuća automobila, 15-ak posto više od Hrvatske.