Dolina suza

Tolušić: Bit će bolnih rezova i otpuštanja, ili propadamo

Gabrijela Galić

Reforme se moraju provesti – Tomislav Tolušić / Foto: Vlado Kos / Cropix

Reforme se moraju provesti – Tomislav Tolušić / Foto: Vlado Kos / Cropix

Što pod bolnim rezovima konkretno misli i tko bi trebao ostati bez posla –  jučer od ministra nismo uspjeli doznati. Premijer Orešković je kazao da su, u svrhu smanjenja deficita, sve opcije otvorene



ZAGREB  Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Tomislav Tolušić prvi je dužnosnik koji je od formiranja Vlade otvoreno javnosti poručio da će biti otpuštanja i bolnih rezova jer, ako se nastavi politika kakva je vođena do sada, Hrvatska će u roku od dvije godine propasti i biti u gorem stanju od Grčke.


No, i predsjednik Vlade Tihomir Orešković gostujući na Hrvatskom radiju i govoreći o rezanju proračunskog deficita navodi kako su sve opcije otvorene i kada su u pitanju plaće, socijalna davanja, mirovine, odnosno da je sve na stolu.


»Ako se nastavi ovakvo vođenje države kakvo je provodila prošla vlast, propast ćemo za dvije godine i biti u gorem stanju nego Grčka. Reforme se moraju provesti, da, bolnih rezova će biti i otpuštanja će biti, ali ćemo imati normalnu državu«, kazao je Tolušić gostujući u emisiji Bitno na TV Mreži.


Irska ministru uzor




Što pod bolnim rezovima konkretno misli i tko bi trebao ostati bez posla, jučer od ministra nismo uspjeli doznati. No, zemlja koja bi Hrvatskoj trebala biti uzor, očito je ponovo Irska, kao i u ranim 2000-im godinama kada se pozivalo na »irsko čudo« na koje se trebamo ugledati i koje se u međuvremenu urušilo.


»Pa jedna Irska od četiri i pol milijuna stanovnika ima rast od sedam posto, zašto ne bismo mi«, kazao je Tolušić najavljujući bolne rezove i reforme koje se trebaju provesti kako bi zemlja ostvarila brži rast. Irska nema rast od 7 posto, već bi prema procjenama Europske komisije na razini prošle godine on trebao iznositi 6,9 posto, dok će u ovoj godini usporiti na 4,5 te u idućoj na 3,5 posto. No, rast gospodarstva Irske uslijedio je nakon snažnog gospodarskog pada u razdoblju od 2008. godine do 2013. kad je ta zemlja zatražila pomoć Trojke (Europska komisija, Europska centralna banka, MMF) te je pod njihovom paskom započeo oporavak zemlje.


»Pa i Kina ima visok rast. Zašto se ne bismo uspoređivali s njima«, zapitao se Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) komentirajući najavu ministra regionalnog razvoja i EU fondova. Podsjeća on da je Irska imala i rezove i Trojku, ali i da gospodarstvo nisu pokrenuli rezovi, već investicije.


Hvatanje za riječ


Bolne rezove i otpuštanja, pak, Sever komentira podsjećajući kako oni mogu imati »blic efekt« jer bi to bila poruka ulagačima, financijskom kapitalu, ali takvi rezovi su nepoželjni i na domaćem tržištu mogu izazvati negativne efekte.


Te najave, kako veli Sever, radije će gledati kroz poruku koju je jučer uputio predsjednik Vlade gostujući na nacionalnom radiju. Naime, on je odgovarajući na novinarsko pitanje o plaćama, mirovinama i socijalnim davanjima u svjetlu rezanja proračunskog deficita kazao kako su »sve opcije otvorene i sve su karte na stolu«.  No, ponovio je i kako su sindikati partneri Vladi, dodajući da vjeruje da će imati dobru suradnju s njima.


»Ako nas doživljava kao socijalne partnere s kojima želi razgovarati, onda to što je na stolu ne mora baš ništa značiti. Hvatam ga za riječ da smo socijalni partneri pa ako će saslušati našu stranu i argumente, onda ne bi trebalo biti tih rezova«, navodi Sever. Podsjeća da bi rezovi bili kontraproduktivni te da se novac može »nagrebati« i bez smanjivanja plaća i otpuštanja. »Neka traže jeftinije kredite, nešto mogu pročačkati i u javnim nabavama, ugovorima o djelu, potporama…«, veli Sever. Otpuštanja i smanjivanja plaća dodatno bi opteretilo državu jer bi dio ljudi bi otišao u mirovinu, što bi bio pritisak na mirovinski sustav, dio na burzu pa bi se povećala izdvajanja za nezaposlenost. »Za taj broj ljudi koji će otići iz sustava i kojima će se smanjiti prihodi, smanjit će se i potrošačka moć i potražnja«, ističe Sever. Ukratko, nije sve tako jednostavni kako se čini.


»Kad se popnem na svoju terasu vidim dio grada i ne mogu po tom pogledu računati koliki je svijet. Kada se popnem na Sljeme, Biokovo, Mosor pogled je daleko širi. Moj svijet ne počinje i ne završava s moje terase«, slikovit je Sever poručujući kako nije isto gledati politiku s lokalne razine i nacionalno.