ZAGREB Odluka Ustavnog suda o kurikulumu zdravstvenog odgoja ima težinu presedana u pravima roditelja kad je u pitanju odgoj i obrazovanje njihove djece, ali samo kad se radi i o vjeri i vjerovanju. Na isti način moći će se, ako netko to zatraži, dovoditi u pitanje druge vrste obrazovanja koje obuhvaćaju vjerske ili religijske sadržaje, ocjenjuje Sanja Barić, ustavnopravna stručnjakinja s riječkog Pravnog fakulteta.

– Zanimljivo je da je Ustavni sud ukazao na nužnost poštivanja demokratske procedure u smislu uključivanja roditelja u pregovore o nekim sadržajima. Kad bi netko htio, na isti način moglo bi se napasti vjeronauk u školi – kaže Barić, te dodaje kako bi i kod donošenja novog kurikuluma biologije zbog Darwinove teorije udruge mogle tražiti javnu raspravu i u slučaju da je ne bude podnijeti tužbu Ustavnom sudu.

Ipak, ne vjeruje da bi Ustavni sud u takvom slučaju pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti jer bi se prvo morao odrediti prema tome je li biologija stvar vjerovanja ili znanja, a time bi se, kaže,  taknulo u same temelje sekularne države.

Slučaj Folgero

No, po mišljenju profesorice Barić, Ustavni sud je ipak indirektno dao do znanja da se ne slaže sa sadržajnim primjedbama udruga koje su podnijele prijedlog za ocjenu ustavnosti kurikuluma zdravstvenog odgoja.

– Ustavni se sud u odluci jasno pozvao na odluku Europskog suda u slučaju Folgero i drugi protiv Norveške, koja se odnosila na uvođenje reformiranog nastavnog programa u javne škole koji je uključivao poučavanje o kršćanstvu. Program je pripreman godinama, trebao se uvoditi postupno i uz iznimke, no Europski sud ocijenio je da sustav izuzimanja učenika od nastave pojedinih spornih sadržaja nije funkcionalan te opterećuje roditelje, nastavnike i učenike. Podnositelji zahtjeva u tom predmetu bili su pripadnici službene evangeličko-luteranske vjeroispovijesti koji su 86-postotna većina u Norveškoj. Ustavni je sud time podsjetio kako je neprihvatljivo izdvajati djecu s nastave, i između redaka jasno rekao da to nije dobar način – navodi Barić, koja smatra da udruge GROZD i Reforma nemaju nikakvog razloga za zadovoljstvo. »Indirektno, ta je presuda Europskog suda i kritika provedbe katoličkog vjeronauka u školama«, smatra Barić.

Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić, čiju ostavku zbog ukidanja zdravstvenog odgoja Odlukom Ustavnog suda traže udruge koje su i zahtijevale njegovu ocjenu ustavnosti, i dalje će se zalagati za uvođenje zdravstvenog odgoja u školama. Upitana hoće li dati ostavku ustvrdila je da nije prvi put da njenu ostavku traže oni koji se ne slažu s načinom rada institucije, odgovorila je Jelavić.

– Nama je u fokusu interesa dijete, ne odrasli, kazala je Jelavić i dodala da su odrasli ti koji se kada se stav institucije kojoj je na  čelu ne poklapa s njihovim priključuju onima koji traže njenu ostavku. Pravobraniteljica za djecu se nada kako će Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta otkloniti proceduralne propuste te da će zdravstveni odgoj od jeseni biti u školama.

Zaštititi djecu

Jelavić je naglasila da će se i dalje zalagati za zaštitu djece od ranog stupanja u spolne odnose, za poduku djece o zaštiti od spolno prenosivih bolesti, čuvanju reproduktivnog zdravlja. Zalagat će se i za zaštitu djece od spolnog zlostavljanja te za to da se znaju odgovorno ponašati prema sebi i prema drugima.

Željko Stipić, predsjednik školskog sindikata »Preporod« poručio je jučer kako odluka Ustavnog suda »najviše ide na  ruku ide onima koji se ne žele baviti rješavanjem teških problema školstva. Umjesto da se bave svjetonazorskim pitanjima, prosvjetne vlasti trebaju izbjegavati daljnje komentiranje sudske presude, prestati vrijeđati one koje se poziva na javnu raspravu, i najavljivati da se u javnoj raspravi u sadržaju ništa neće mijenjati. Ministar Jovanović morao bi, kaže Stipić, provesti referendum među roditeljima osnovaca i srednjoškolaca da se konačno vidi tko je za sporni kurikulum, a tko nije.