UNICEF-ovo savjetovalište pomaže roditeljima

Telefončić zna što muči majke

Bojana Mrvoš Pavić

Četrdesetak stručnjaka svakodnevno nudi savjete i informacije o trudnoći i porodu, dojenju i prehrani, o razvoju djece, o njezi djeteta, sigurnosti, polasku u vrtić ili školu, o komunikaciji i ulozi roditelja



Kako uspješno dojiti novorođenče, kako ga u šestom mjesecu života početi privikavati na krutu hranu, kako trogodišnjaka odviknuti od pelena, a četverogodišnjakinji pomoći da ne bude ljubomorna na novorođenu sestricu – samo su neka od tisuću pitanja i dilema koje, nema sumnje, muče svakog »novog« roditelja. Od svibnja ove godine zabrinutim roditeljima, majkama koje danonoćno bdiju nad svojom novorođenčadi, ali i bakama i djedovima, posvojiteljima, svima koji se brinu o najmlađima do sedam godina starosti – odgovore na sva pitanja nudi Telefončić, UNICEF-ova usluga telefonskog savjetovanja.


  Istraživanje koje je UNICEF proveo na uzorku od 1.400 roditelja pokazalo je da mnogima od njih, a najviše tijekom prvih nekoliko mjeseci djetetova života, trebaju upravo telefonski savjeti, jer im u određeno vrijeme, primjerice, pedijatar nije dostupan, prekasno je da ga se zove te slično. Pokrenuto je telefonsko savjetovalište u kojem za UNICEF radi 40-ak medicinskih – patronažnih sestara, psihologa, sociologa, primalja, logopeda. Od 7 do 22 sata, svakog dana, može ih se nazvati na 01 4850 555, ili im pisati mailom na [email protected]. Savjetnice koje u Telefončiću rade i dežuraju imaju višegodišnje iskustvo rada s obiteljima i djecom predškolske dobi te su dodatno educirane za telefonsko savjetovanje. Glavni je cilj ove usluge svakoj majci, ili ocu, svima koji se o najmanjima brinu, omogućiti dostupnost stručnih informacija o skrbi za djecu i suvremenom roditeljstvu, koje su u skladu sa suvremenim znanstvenim spoznajama i preporukama. Telefončić im nudi savjete i informacije o trudnoći i porodu, dojenju i prehrani, o razvoju djece, o njezi djeteta, sigurnosti, polasku u vrtić ili školu, o komunikaciji i ulozi roditelja. Općenito, o svemu što mlade roditelje muči. U slučaju specifičnih ili hitnih zdravstvenih potreba najmlađe djece, Telefončić, osim toga, pruža informacije o tome kud se s djetetom uputiti.


   

Majčino mlijeko najbolja hrana


»Moja djevojčica ima tri mjeseca, isključivo je dojim, no zanima me treba li joj, uz moje mlijeko, i neke druge, dodatne tekućine? Osim toga, zašto više ne spava nakon svakog dojenja? Zašto ima grčeve i kako ih ublažiti? Kakva treba biti bebina stolica? Čime da se ja sama hranim? Kako da se naspavam?…«, nizala su se pitanja jedne zabrinute majke, na koja su medicinska sestra Natali Stiperski i psihologinja Maja Malčić odgovarale za našeg posjeta savjetovalištu. »Ukoliko, isključivo dojeno, vaše dijete dovoljno dobiva na težini, ne treba dodatnu tekućinu, neka vas ne zabrinjavaju savjeti iz okoline, koji će vas možda uvjeravati u suprotno. Vaše je mlijeko najbolja hrana za vaše dijete, i ako je sve u redu, ništa drugo djetetu neće niti trebati do 6. mjeseca starosti«, strpljivo odgovara sestra Stiperski. Zovu ih, kaže, uglavnom majke, najviše pod stresom jer »nemaju mlijeka«, ili pak one koje se nakon isteka rodiljnog dopusta moraju vratiti na posao, a »potpuno su neispavane«, »ne znaju kako će izdržati na poslu« ili pak »kako će njihovo dijete preživjeti u jaslicama«. »Naravno, ne mogu majkama koje smatraju da vlastitog mlijeka nemaju dovoljno reći da ne hrane dijete adaptiranim mlijekom, no svakako im savjetujem da ipak budu uporne i da prije svake bočice djetetu prvo ponude prsa, pa dokle ide…«, ističe sestra Stiperski, dok njena kolegica u dežurstvu, psihologinja Malčić, napominje kako se njoj upućeni pozivi najčešće odnose na polazak djeteta u jaslice, vrtić ili školu, na majčin povratak na posao, ponovno uklapanje u radnu sredinu i slično.





Ulaganja u savjetovališta poput ovog UNICEF-ovog, pokazala su i istraživanja Svjetske banke, donose sedmorostruki povrat investicije. Pravovremenom podrškom roditeljima, izračunali su ekonomski eksperti, pomaže se u sprječavanju kasnijih poremećaja koje djeca mogu imati uslijed neodgovarajućeg odgoja i nedostatka adekvatne stimulacije u prvim godinama života. Profesor James Hackman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, svojim je istraživanjem također dokazao kako ulaganja u rani razvoj, posebice najranjivijih skupina djece, omogućuje velike povrate za društvo u cjelini.



  Zovu li ih i očevi, pitamo dežurne stručnjakinje. Da, u sve većem broju, ali još uvijek vrlo sramežljivo, odgovaraju nam. Majke su te, dodaju, koje »barataju« s puno više informacija, i koje zovu, očevi tek povremeno.


   

Zaprimile 1.250 upita


Savjetovalište je do sada zaprimilo gotovo 1.250 upita, telefonom ili mailom. Telefonski razgovori u prosjeku traju desetak minuta, no ponekad znaju potrajati i cijeli »školski« sat. Zovu, kažu u savjetovalištu, najviše iz središnje Hrvatske, moguće zato što informacija o broju na kojem se u bilo koje doba dana, pa čak i noći, može dobiti stručan savjet o djeci, ili pak samo »čašica razgovora«, još nije doprla do svih krajeva Hrvatske. Stoga, sumnjate li, s razlogom, u svekrvinu preporuku da, pored svojih prsa, dvomjesečnom djetetu ipak date i malo čaja s limunom i medom, »jer je sigurno žedno«, ili su vas pak uvjerili da devetomjesečno dijete milom ili silom po pola sata svaki dan trebate držati na »tuti«, »da se navikne«, nazovite dobre i pametne »tete« u UNICEF-ovom savjetovalištu. One za vas imaju i vremena i strpljenja, a nadasve bolji savjet od ovih navedenih… Istina, na bakinim savjetima preživjeli smo i mi, rođeni 40-ih, 60-ih ili 70-ih, no, vjerujte, može, i treba, čak i bolje od toga…