»To je pozitivan razvoj događaja. Mobilnost radne snage može biti prilika i za radnike, i za gospodarstva zemalja domaćina«, kazala je Thyssen, komentirajući to što je osam od 13 zemalja članica Europske unije ukinulo ograničenja za zapošljavanje hrvatskih državljana. Tih 13 zemalja uvelo je restrikcije kada je Hrvatska pristupila EU (ostalih 14 tu mogućnost nije iskoristilo) i nakon isteka dvije godine, morale su odlučiti hoće li ograničenja produljiti na još tri godine ili od njih odustati.

Jezik kao prednost

Kako se neslužbeno doznaje, Italija, koja je potencijalno jedna od važnijih odredišnih zemalja za hrvatske radnike, odlučila je otvoriti svoje tržište rada nakon što je postalo jasno da će isto postupiti druge dvije velike članice, Njemačka i Francuska. Čini se da u Italiji smatraju da će upravo ova dva velika europska gospodarstva privući dio hrvatskih radnika, pa da ne postoji opasnost od prevelikog priljeva radne snage iz Hrvatske. No, iz talijanskog veleposlanstva u Zagrebu poručuju da je odluka donesena »u okviru izvrsnih političkih i ekonomskih odnosa između Italije i Hrvatske«.

»Italija je najveći trgovinski partner Hrvatskoj i jedan od glavnih stranih ulagača. Brojne talijanske tvrtke koje su investirale u Hrvatsku posljednjih desetljeća već poznaju i jako cijene vještine i znanja hrvatskih radnika i stoga smo sigurni da hrvatski radnici mogu pozitivno doprinijeti daljnjem razvoju našeg gospodarstva. Činjenica da mnogi hrvatski građani, ne samo na obali nego i na kontinentu, dobro govore talijanski, definitivno će biti njihova velika komparativna prednost«, odgovorili su nam iz veleposlanstva. Nisu nam, međutim, dali podatke o tome koliki broj hrvatskih radnika očekuju, niti u kojim sektorima Italija treba strane radnike.

No, stanje na talijanskom tržištu rada i nije baš bajno, kao niti u nekim drugim zemljama koje su od jučer otvorile vrata hrvatskim državljanima. Prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti u Italiji bila je nešto niža nego u Hrvatskoj, 12,4 posto, dok je, primjerice, na Cipru, u Španjolskoj i u Grčkoj viša nego u Hrvatskoj (15,8 posto nezaposlenih). Najbolje stanje je u Njemačkoj i u Luksemburgu, gdje je nezaposlenost bila 4,7, odnosno 5,7 posto.

Lošije nego doma

Prema jučerašnjim podacima europske »burze rada«, EURES-a, u posljednjih mjesec dana poslodavci iz Njemačke objavili su na toj mreži preko 180 tisuća oglasa, što je najveći broj ako se uzme u obzir samo osam zemalja koje je otvorilo tržišta rada. U istom su razdoblju francuski poslodavci imali gotovo 65 tisuća oglasa, a oni iz Belgije oko 50 tisuća. Iz Italije je, pak, objavljeno puno manje oglasa za radna mjesta, oko 6.500, dok poslodavci iz Grčke, Španjolske i Cipra, očekivano, preko EURES-a još rjeđe traže radnike.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel slaže se da je teško očekivati da će hrvatski radnici pohrliti u zemlje gdje je stanje na tržištu rada lošije nego kod kuće. Načelno, međutim, SSSH, kao i Europska konfederacija sindikata, smatra da su sve države trebale ukinuti ograničenja.

– Kad ne postoje ograničenja za kretanje kapitala, ne bi smjela postojati niti za radnike. U protivnom, građani su u nepovoljnijem položaju od kapitala – upozorava Novosel.

Za ukidanje ograničenja za radnike iz Hrvatske u susjednoj Sloveniji nedavno se založio i Savez slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS), skupa sa SSSH-om, podsjeća Novosel. Slovenska vlada nije poslušala njihove želje, pa je Slovenija ostala u skupini pet država koje su produljile restrikcije za još tri godine. To je iznenadilo i hrvatske diplomatske izvore, koji su očekivali da će Slovenija, kao susjedna država i s obzirom na mali utjecaj hrvatskih radnika na tamošnje tržište, odustati od ograničenja. Osim u Sloveniji, hrvatski radnici se bez radnih viza neće moći do sredine 2018. godine zapošljavati niti u Austriji, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji i na Malti. Hrvatska je za te zemlje također zadržala ograničenja.