Foto arhiva NL / Grgo Jelavić / PIXSELL
Građani zbog vrućina traže pomoć zbog simptoma glavobolje, malaksalosti, vrtoglavice ili srčanih tegoba. Nagla promjena vremena i visoke temperature nepovoljno utječu i na zdrave osobe, a posebno na kronične bolesnike
Visoke temperature i turistička sezona gotovo su utrostručile broj intervencija Hitne medicinske službe, posebno na Jadranu, doznaje se u četvrtak u Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu (HZHM).
Broj intervencija u protekla 24 sata u kopnenim županijama povećan je prosječno 30 posto, a u priobalju od 80 do 150 posto. Najveći broj intervencija imale su Šibensko-kninska i Zadarska županija, izjavila je Hini ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba Bujević.
Broj Hitne 194 postao ovih dana užarena linija, ističe ravnateljica HZHM-a.
Građani zbog vrućina traže pomoć zbog simptoma glavobolje, malaksalosti, vrtoglavice ili srčanih tegoba. Nagla promjena vremena i visoke temperature nepovoljno utječu i na zdrave osobe, a posebno na kronične bolesnike.
Zagrebački Zavod za hitnu medicinu u zadnjih mjesec dana, otkako su počele velike vrućine, ima oko 130 do 140 intervencija tijekom dana, a noću 80 do 90.
Dežurni liječnik Darko Sinjeri kaže da se od toga oko pet posto intervencija može pripisati vrućini – kolapsi na javnim mjestima zbog duge izloženosti suncu s mučninama, povraćanjem do gubitka svijesti.
»Ove godine u Zagrebu nismo zabilježili niti jedan takav slučaj toplinskog udara, što pokazuje da građani slušaju savjete, ne ne obavljaju vani teže fizičke poslove i ne leže na suncu između 10 i 17 sati«, zaključuje Sinjeri.
