Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 10° 6
Sutra: 10° 10° 6
18. siječnja 2020.
U 2012. tri posto manje bolesti

Svjetski dan bolesnika: u Hrvatskoj se najviše boluje od bolesti dišnog sustava

Foto Sergej DRECHSLER
Foto Sergej DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 11. veljača 2014. u 8:50 2014-02-11T08:50:34+01:00

Vodeći uzrok smrti u 2012. godini su cirkulacijske bolesti od kojih je umrlo 24.988 osoba. Od novotvorina, druge po redu skupine bolesti iz koje se izdvajaju vodeći uzroci smrti umrlo je 13.940 osoba.

ZAGREB Bolesti dišnog sustava na prvom su mjestu ljestvice oboljelih u Hrvatskoj u 2012., podaci su koji se mogu iščitati iz Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa za 2012. godinu u izdanju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

U 2012. broj utvrđenih bolesti i stanja zabilježenih u djelatnosti opće/obiteljske medicine iznosi 11.860.284, što je tri posto manje nego prethodne godine.

Najzastupljenije dijagnoze; najviše se boluje od bolesti dišnog sustava

Na prvom su mjestu bolesti dišnog sustava (1.761.319 ili 15 posto ukupnog broja utvrđenih bolesti i stanja). Bolesti srca i krvnih žila i dalje su na drugom mjestu – zabilježene u 1.447.329 ili 12 posto slučajeva. Slijede bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva zabilježene u 1.361.028 slučajeva ili 11,5 posto.

Čimbenici koji utječu na stanje zdravlja i kontakti sa zdravstvenom službom zabilježeni u 794.217 slučajeva ili 6,7 posto, na četvrtom su mjestu, a bolesti genitourinarnog sustava sa 734.028 slučajeva ili šest posto na petom.

Slijede duševne bolesti i poremećaji; endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma; simptomi, znakovi, klinički i laboratorijski nalazi; bolesti kože i potkožnog tkiva, te bolesti probavnog sustava.

Kako izgleda borba sa zaraznim bolestima? AIDS na jednoj od najnižih razina u Europi

U publikaciji HZJZ-a izdvojeni su i najvažniji podaci i pokazatelji stanja zaraznih bolesti u Hrvatskoj u 2012. Oni upućuju da se situacija može procijeniti kao povoljna.

Između ostaloga se može uočiti stalno vrlo niska učestalost trbušnog tifusa, niska učestalost bacilarne dizenterije i hepatitisa A, sve to kao povoljna posljedica općeg poboljšanja higijensko sanitarnih prilika u zemlji.

Zahvaljujući sustavnom cijepljenju, bolesti protiv kojih se cijepi pokazuju također vrlo povoljno stanje (difterija, tetanus, pertussis, morbilli, rubeola, parotitis epidemica, poliomyelitis).

Posljednjih godina smanjuje se učestalost salmoneloza zahvaljujući vrlo složenim preventivnim mjerama obzirom na velik broj izvora zaraze među ljudima i životinjama. I tuberkuloza pokazuje u 2012. povoljan nastavak pada učestalosti.

Spolne, odnosno spolno prenosive bolesti pokazuju razmjerno povoljno stanje, s niskom učestalošću (sifilis, gonoreja, AIDS).

AIDS se kod nas kroz 25 godina od pojave prvih slučajeva (1986.) zadržava na niskoj razini, jednoj od najnižih u Europi, bez znakova porasta učestalosti, a zahvaljujući sustavnoj primjeni cijelog skupa mjera prevencije; od nadzora nad pripravcima iz ljudske krvi do zdravstvenog odgoja i prosvjećivanja koji se kod nas provodi još od vremena prije pojave prvih slučajeva, odnosno od 1983.

Raspodjela svih bolesnika zajedno prema skupinama povećanog rizika pokazuje najveći udio homo/biseksualnih (muških) osoba (50,4 posto), a razmjerno malen udio uživatelja intravenskih droga (7 posto). Znatan je udio promiskuitetnih heteroseksualnih osoba (drugi po zastupljenosti).

No epidemiološka anamneza u tih osoba upućuje da su se gotovo svi ti bolesnici zarazi izložili izvan Hrvatske, za vrijeme svog u pravilu dugotrajnog boravka u inozemstvu, u nekoj od zemalja s visokom učestalošću HIV infekcije.

U 2012. kao ni u prethodnim godinama nema novooboljelih među oboljelima od hemofilije zahvaljujući sustavnoj kontroli i sigurnosti krvnih pripravaka u nas.

Udio skupine "nepoznato" i dalje je razmjerno malen (3,2 posto svih slučajeva), što govori da se kruženje infekcije kod nas i dalje zadržava unutar poznatih skupina povećanog rizika, bez "prodora" u opću populaciju, no takvo stanje treba održavati daljnjom provedbom svih predviđenih preventivnih mjera, a po potrebi i dopunskih, na temelju pozornog analiziranja epidemioloških osobina kretanja ove infekcije, smatraju u HZJZ.

Može se ocijeniti da se Hrvatska na području zaraznih bolesti posve izjednačila s razvijenim zemljama Europe i svijeta.

U ovakvu se procjenu već može uključiti i tuberkuloza koja je u postupnom povlačenju s najnižom do sada stopom od 12,5/100.000 stanovnika. No još uvijek takva učestalost zahtijeva daljnji intenzivan rad na provedbi programa mjera.

Postignuto povoljno stanje zaraznih bolesti, zbog određenih postojećih rizičnih čimbenika još uvijek je nesigurno i ovisno o daljnjoj sustavnoj primjeni svih mjera, drže u HZJZ-u.

Prevencije putem organiziranog cijepljenja

Nacionalni Program masovnog cijepljenja jedna je od najuspješnijih i najopsežnijih preventivnih zdravstvenih akcija u zemlji. Njegovo plansko izvršenje obveza je ne samo za građane - cjepljenike, već također i za liječnike - cjepitelje, a i organizatore i financijere tog programa.

Program se stalno unapređuje na temelju najboljih stručnih procjena i postupno širi. Godine 1999. uvršteno je cijepljenje protiv hepatitisa B u 6. razredu osnovne škole, a od 2002. cijepljenje protiv Hemophilusa influenzae tipa b za dojenčad.

Iste godine uvedeno je i cijepljenje protiv tetanusa za šezdesetgodišnjake najprije kao primarno cijepljenje, a danas kao docjepljenje za kohortu 60 godišnjaka. U 2007. uvedeno je i cijepljenje protiv hepatitisa B za novorođenčad.

Analiza postotaka obuhvata osoba predviđenih za cijepljenje u 2012. pokazuje da je obuhvat primovakcinacijom vrlo dobar i u svim je cijepljenjima postignut ili premašen zakonom propisan minimum.

Slabiji je bio obuhvat kod cijepljenja (docjepljenja) protiv tetanusa 60-godišnjaka (54,3 posto), zbog čega se na tom polju ulažu dodatni napori.

Procijepljenost se uz podatke za cijelu zemlju i svaku županiju posebno, prati i po manjim područjima unutar županija (tzv. epidemiološka područja) kako bi raspored cijepljenih bio što jednoličniji, odnosno da ne nastanu tzv. "džepovi" niske procijepljenosti, što je podloga za nastanak manjih ili većih ponovnih epidemija sada potisnutih bolesti.

Najčešći uzroci smrti u 2012.

Vodeći uzrok smrti u 2012. godini su cirkulacijske bolesti od kojih je umrlo 24.988 osoba. Od novotvorina, druge po redu skupine bolesti iz koje se izdvajaju vodeći uzroci smrti umrlo je 13.940 osoba.

Tri četvrtine svih uzroka smrti u Hrvatskoj je iz ove dvije skupine bolesti, a preostale smrti odnose se na ozljede i otrovanja, bolesti probavnog sustava, bolesti dišnog sustava i druge manje zastupljene uzroke.

U 2012. umrlo je 2.951 osoba nasilnom smrću. Među nesretnim slučajevima čija stopa smrtnosti iznosi 49,3/100.000 vodeći uzrok su padovi sa stopom 24,4/100.000. Samoubojstva bilježe stopu smrtnosti 18,2/100.000 dok ubojstva 1,2/100.000. Nasilne smrti su znatno rjeđe kao uzrok smrti u žena (četiri posto; nego u muškaraca (sedam posto).

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PUST 2020.
Viškovo

PUST 2020.