Oaza za život

Sve više umirovljenika iz EU doseljava u Hrvatsku: ‘Oni ovdje mogu živjeti puno bolje nego u Njemačkoj’

Jagoda Marić

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Djeca iz Zagreba svoje roditelje smještaju u domove za starije osobe po Slavoniji, jer su cijene niže i do 50 posto, a po istom principu netko iz Berlina ili Beča bira Hrvatsku - otkriva Željko Lovrinčević razloge za migracije osoba treće životne dobi



ZAGREB – U Hrvatskoj i Francuskoj povećao se udio državljana ostalih članica Europske unije starijih od 65 godina, što sugerira da su te dvije članice u prošloj godini bile popularne među starijim građanima ostalih država kao destinacija na kojima će provesti život nakon umirovljenja.


Navodi se to, uz ostalo, u publikaciji Eurostata o položaju starije populacije u Europskoj uniji, uz napomenu da u ostalim članicama taj udio uglavnom stagnira. U publikaciji se ne spominju dodatni detalji o tome da sve više Europljana starijih od 65 godine bira Hrvatsku za mjesto gdje će provesti život u mirovini, kako su to dosad činili u, primjerice, Španjolskoj ili Portugalu.


No podaci o migracijama unutar Europske unije otkrivaju da se, iako je još uvijek riječ o maloj bazi, broj ostalih državljana EU-a, pa tako i onih starijih od 65 godina koji doseljavaju u Hrvatsku značajno povećao od 2014. godine, odnosno od ulaska Hrvatske u Uniju. U 2014. godini, a to su prvi podaci koje Eurostat ima za Hrvatsku, u našoj je zemlji živjelo 9.816 državljana ostalih članica EU-a dok ih je 2018. godine bilo 16. 598.




Veliki je to rast od 69 posto, ali nije začuđujuće jer je baza bila niska. Među njima je tako lani ukupno bilo i 5.384 državljana ostalih članica Unije koji su stariji od 65 godina, što otprilike odgovara broju stanovnika Delnica, i njihov se broj u odnosu na 2014. godinu povećao za čak 80 posto.


No, je li to dovoljno za zaključak da Hrvatska postaje umirovljenička baza za Europljane koji su bogatiji od njezinih stanovnika, ali im je život u matičnim zemljama, posebice samo stanovanje, skuplji nego u Hrvatskoj?


Zasad male brojke


Demograf i savjetnik predsjednice Republike Kolinde Grabar- Kitarović, Anđelko Akrap, ističe da je zasad ipak riječ o malim brojkama da bi se predviđao nekakav dulji trend, te da treba vidjeti je li zasad uglavnom riječ o strancima koji su možda kupovali nekretnine na Jadranu i žive pola godine u Hrvatskoj ili u, primjerice Njemačkoj. Dodaje da to naravno nije nikakvo rješenje za demografiju, niti može biti rješenje bilo kojeg ekonomskog problema u Hrvatskoj.


Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević napominje da bi za precizniju analizu trebalo vidjeti koliko je među tim doseljenim strancima onih koji su podrijetlom iz Hrvatske ili primjerice Bosne i Hercegovine, ali su u međuvremenu tražili i dobili državljanstvo zemalja u kojima su desetljećima radili, a koliko je onih koji su doista onih koji su rođeni u tim državama. On procjenjuje da se radi i o jednom i drugom te da osim financijskih postoje i dodatni razlozi zbog kojih su se odlučili za Hrvatsku.


– Vjerojatno je riječ i o ljudima koji su davno odselili iz Hrvatske ili BiH u Njemačku, Austriju ili Sloveniju i danas se polako vraćaju iz tih država u kojima su radili i Hrvatska im se, s obzirom na kombinaciju troškova života, mora i sunca te blizine krajeva u kojima su rođeni, ali i činjenice da se članica EU-a pokazala najboljom opcijom za preseljenje.


Sigurno je da među njima ima i Nijemaca, Austrijanaca, Talijana koji su u Hrvatsku godinama dolazili na ljetovanje i nakon umirovljenja im se čini dobrom odlukom preseliti u zemlju koja je jeftinija, a uz to im se čini ugodnom za život – procjenjuje Lovrinčević.


Prilika za poduzetnike


On dodaje da su i građani zapadnih zemalja sve više suočeni s pritiskom da sve duže rade kako bi podnijeli troškove u starosti i kako bi mogli nastaviti živjeti u svojoj zemlji ili da se presele u države koje su nešto jeftinije za život.


– Nijemac s mirovinom od 1.200 eura sigurno puno bolje može živjeti u Hrvatskoj nego u Njemačkoj. Time se vode i oni koji su rođeni u Njemačkoj i naši ljudi koji se nakon umirovljenja vraćaju, iako su dobili njemačko ili austrijsko državljanstvo i to, uz ostalo, posljednjih godina stvara dodatni pritisak na cijenu nekretnina na jugu ili u okolici Zagreba – kaže Lovrinčević.


On dodaje da se u posljednje vrijeme zamjećuje i trend da sve više djece iz Zagreba svoje roditelje smješta u domove za starije osobe po Slavoniji, jer su cijene niže i do 50 posto, a da po istom principu netko iz Berlina ili Beča, tko za tamošnje prilike ima lošija umirovljenička primanja bira Hrvatsku.


Dodaje da će dodatno snaženje takvog trenda, možda značiti da će se usporiti smanjenje stanovnika Hrvatske, ali da u demografskom smislu to zapravo znači da će Hrvatska postati sve starija. Stvorit će to, napominje Lovrinčević, priliku i za poduzetnike za cijelu industriju brige oko starijih.


– Poduzetnici koji će se snaći imaju priliku stvoriti usluge za starije korisnike. Neće doseljavanje umirovljenika, ako se trend doista pretvori u nešto snažniji, dovesti nikakvu proizvodnju, pa ni na Floridi se, gdje sele američki umirovljenici, ništa ne proizvodi, ali to bi uz zdravstveni turizam mogla biti prilika za poduzetnike koji nude brigu o starijima kao uslugu, kaže Lovrinčević.


Krajem prošlog mjeseca tako je grad Varaždin raspisao natječaj za gradnju čitavog umirovljeničkog naselja, koje bi bilo gard u gradu, sa svim potrebnim sadržajima a ciljaju osim na domaće umirovljenike i na državljane iz europskih zemalja.


Najviše Slovenaca i Nijemaca


Od 16.598 državljana drugih članica EU-a, koliko ih je lani živjelo u Hrvatskoj, najviše je bilo Slovenaca 4.304, slijede Nijemci, kojih je bilo 3.521, te 2.408 Talijana. U Hrvatskoj je živjelo i 888 Austrijanaca, ali 717 državljana Velike Britanije. Lani se u Hrvatsku doselilo 1.507 državljana drugih članica EU-a od čega je njih 603 bilo starije od 65 godina.