ZAGREB Ankete o političkim preferencijama u posljednje su vrijeme snažno kritizirane. Anketarima se pripisuje niz pogrešaka, od predsjedničkih izbora u Hrvatskoj i Poljskoj, parlamentarnih izbora u Izraelu i Velikoj Britaniji, pa sve do Brexita (gdje su ankete pokazivale da je rezultat neizvjestan) i predsjedničkih izbora u SAD-u (gdje će se nakon što se sumiraju svi glasovi na razini SAD-a pokazati da su ankete bile prilično precizne). Domaći istraživači javnog mnijenja proteklih su dana na udaru nezadovoljnih političara. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nezadovoljna popularnošću u jednoj anketi izjavila je da je riječ o anketarenju, a ne anketiranju. Nezadovoljstvo kod dijela SDP-ovaca izazvala je anketa objavljena na Novoj TV o predsjedničkim izborima u toj stranci, a koja je rađena među biračima te stranke među kojima većina nisu ujedno i članovi stranke.

Direktor Promocije Plus Agan Begić kazao nam je da su rezultati anketa dvije velike agencije u Hrvatskoj bez velikih odstupanja, a da bi se o njima govorilo kao o lošima. Podsjetio je da ankete ne pogađaju rezultat izbora nego daju stanje u određenom trenutku. S time da su ankete mjerenje stanja u određenom trenutku slaže se i Dragan Bagić s Odsjeka za sociologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

– Ako bi se ankete tumačilo kao predviđanje rezultata onda one jesu u krizi, ali one to nisu, kazao je Bagić. Otegotna okolnost za anketare je promijenjena politička dinamika u odnosu na onu otprije tridesetak godina. Tada su trendovi bili stabilni i spori, a sada se pojavljuju nove stranke koje osvajaju petnaestak posto glasova, kazao je Bagić.

Osvrnuo se i na kritike o anketama koje su izrekli Grabar-Kitarović i pojedini SDP-ovci poput Zlatka Komadine.

– U pravilu nikada ne komentiram izjave političara o anketama, ali siguran sam da bi, da ih se sada pita o njima, mudrije odgovorili, kazao je Begić. Te izjave Bagića ne uzbuđuju jer je riječ o nečemu što je u Hrvatskoj uobičajeno četvrt stoljeća.

– Političari nisu relevantni za komentiranje anketa, oni su u tome interesna skupina. Bilo bi bolje da ih mediji o anketama ništa i ne pitaju jer oni ne mogu dati nikakav upotrebljiv odgovor, kazao je Bagić.

O problemima u anketnim istraživanjima za naš je list u posljednje vrijeme govorio i Vuk Vuković koji je zajedno s još dvoje kolega razvio metodu koja nastoji pogoditi tko će pobijediti na izborima, dakle metodu koja za razliku od anketa ne daje trenutačno stanje. On je naveo da su telefonske ankete problematične jer kod kuće većim dijelom zahvaćaju umirovljenike, a ljudi ne vole da ih anketari zovu na mobitel jer to smatraju nasrtajem na privatnost. Bagić smatra da je Vuković spomenuo samo dio problema.

Za njega je problem u društvenim odnosima i sve većoj podijeljenosti društva kako u Hrvatskoj, tako i u SAD-u, Njemačkoj ili Velikoj Britaniji, a što se odražava i na ankete.