ZAGREB  U Hrvatskoj puši 31 posto stanovništva, uglavnom u dobi od 25 do 44 godine. Pušači svakoga dana u prosjeku popuše 16 cigareta, pet posto ih uopće ne obraća pažnju na zdravstvena upozorenja na kutijama cigareta, a o prestanku pušenja zbog takvih upozorenja razmišlja tek svaki četvrti pušač. Pokazalo je to Istraživanje o uporabi duhana u odrasloj populaciji (Tobacco Questions for Surveys – TQS) za 2015. godinu, što ga je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Postotak pušača u blagom je padu, ako se rezultati ovog istraživanja usporede s podacima Eurobarometra iz prošle godine, prema kojem je u 2014. u Hrvatskoj pušilo 33 posto stanovnika. Tada smo bili u europskom vrhu, odmah nakon Grčke i Bugarske, dok nas ovo istraživanje plasiralo na sedmo mjesto, iza Ruske Federacije, Grčke, Ukrajine, Turske, Rumunjske i Poljske. 

Bivši pušači

Udio pušača u Hrvatskoj najveći je u dobi od 25 do 44 godine, čak 39 posto, a najmanji u dobi od 65 i više godina, u kojoj puši oko 11 posto populacije. Pušači su najčešće osobe nižeg i srednjeg obrazovanja, koje su i kao nepušači češće izložene duhanskom dimu. U prosjeku, svaki je peti nepušač u Hrvatskoj izložen duhanskom dimu u svom domu, a njih 11 posto i na poslu.

Pušači i dalje najčešće konzumiraju tvornički proizvedene cigarete, u prosjeku od 15 do 24 na dan, dok ih ručno mota tek 2,7 posto pušača. Zanemarivih 0,6 posto pušača odlučuje se za bezdimni duhan. S popušenom kutijom cigareta dnevno, muškarci su definitivno veći ovisnici o duhanskom dimu od žena, čija je prosječna dnevna »doza« 13 cigareta. Prosječan iznos potrošen dnevno na kutiju cigareta prema metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) lani je iznosio 21,49 kuna. 

Svaki peti nepušač u Hrvatskoj, govore podaci HZJZ-a, zapravo je bivši pušač koji se riješio nezdrave navike, a u muškom dijelu populacije takvih je gotovo 30 posto. 

Vide, ali ne mare

Na smanjenje broja pušača skromno utječu zdravstvena upozorenja istaknuta na kutijama cigareta. Oko 94 posto pušača primjećuje oznake »Pušenje ubija«, »Pušenje može izazvati polaganu i bolnu smrt«, »Zaštitite djecu od udisanja vašega cigaretnog dima« i slične. O prestanku pušenja zbog ovih upozorenja razmišlja tek 27 posto pušača. Taj bi postotak doduše uskoro mogao biti veći, jer će upozorenja na kutijama cigareta  u skladu s EU duhanskom direktivom ovog proljeća biti pojačana šokantnim fotografijama posljedica pušenja po ljudsko zdravlje. U borbu protiv pušenja uključili su se i obiteljski liječnici, pa je tako svaki drugi pušač koji je lani bar jednom posjetio liječnika dobio od njega savjet o prestanku pušenja. Informacije protiv pušenja u medijima uoči tek svaki drugi pušač. Tomislav Benjak, voditelj Službe za javno zdravstvo HZJZ-a, nije zadovoljan ovakvim rezultatima. 

– Pušači pročitaju upozorenja, vide ih, ali samo 27 posto razmišlja o prestanku pušenja. To je malo, ali ohrabruje što među nepušačima ima 21 posto bivših pušača, veli Benjak. Posebno ga brine podatak da 30 posto mladih u dobi od 15 do 24 godine puši, i to u prosjeku 11 cigareta, a alarmantnim smatra da je 30 posto mladih nepušača svakodnevno izloženo duhanskom dimu u vlastitom domu. »Očito ni roditelji nisu svjesni da štete svojoj djeci. Ovo je poziv političarima da pojačaju preventivne aktivnosti kako mladi ne bi nikad počeli pušiti, jer se samo petina pušača uspije riješiti te navike«, upozorava Benjak.

Procjenjuje se da od posljedica pušenja u Hrvatskoj godišnje umre 14.000 ljudi.