Dodaci prehrani često se koriste za bržu izgradnju tijela / NL arhiva
Čak 90 posto zdravstvenih tvrdnji na dodacima prehrani potrošače dovodi u zabludu, a 67 posto dodataka prehrani sadrži titanijev dioksid, nanomaterijal upitne zdravstvene sigurnosti
Svaki peti Europljanin u prosjeku koristi barem jedan dodatak prehrani, a mnogi uzimaju i više takvih proizvoda. Nisu svjesni koliki zdravstveni rizik može imati konzumacija nedovoljno provjerenih proizvoda ili predoziranje određenim supstancama, niti da možda kupuju potpuno beskorisni proizvod. Zbog toga, europska potrošačka organizacija (BEUC) poziva institucije na stvaranje regulatornog okvira koji će osigurati jednaku razinu zaštite potrošača na području čitavog EU-a.
Prema podacima BEUC-a, postoji velika razlika između pojedinih država u pogledu učestalosti uzimanja dodataka prehrani, pa ih tako primjerice redovito konzumira čak 64 posto Danaca, Rumunji na njih troše 500 milijuna eura godišnje, a tržište takvih proizvoda najbrže raste u Istočnoj Europi. Istodobno, brine podatak da čak 90 posto zdravstvenih tvrdnji na dodacima prehrani potrošače dovodi u zabludu, a 67 posto dodataka prehrani sadrži titanijev dioksid, nanomaterijal upitne zdravstvene sigurnosti.
1. Synephrine
Ova je tvar u prirodi prisutna u citrusnom voću i takva ne predstavlja rizik. Međutim, u 2009. godini zabilježeno je 13 slučajeva gdje se sumnja da je synephrin u dijetalnim proizvodima izazvao neurološka oštećenja, oštećenja jetre i kardiovaskularnog sustava. U 2014. su postrožena pravila u pogledu maksimalnog dnevnog unosa synephrina, a preporuka je izbjegavati preparate s tom tvari tijekom vježbanja i kod osoba s visokim tlakom. Synephrin je, inače, dostupan na hrvatskom tržištu u preparatima za bržu izgradnju tijela.
2. Vitamin B3 (nikotinska kiselina)
U travnju je irska Agencija za sigurnost hrane (FSAI) povukla s tržišta proizvod američke tvrtke namijenjen sportašima koji je sadržavao 2,5 puta veću koncentraciju nikotinske kiseline ili B3 vitamina od one koju propisuje europska agencija EFSA. Nikotinska kiselina ima svoju funkciju u probavnom i neurološkom sustavu, ali uzimanje više od 10 grama dnevno vodi padu krvnog tlaka.
3. Dinitrophenol (DNP)
Ova se supstanca koja potiče mršavljenje, a već je rezultirala brojnim smrtnim slučajevima na području EU-a, i dalje može naručiti preko interneta. DNP je zabranjen za ljudsku primjenu u Velikoj Britaniji, ali Britanci ga mogu naručiti on-line. U drugim državama EU-a gdje nema eksplicitne zabrane, vlasti teško mogu stati na kraj prodaji dodataka koji sadrže DNP, dok je udio te tvari toliko nizak da ne predstavlja rizik za zdravlje. Bočica DNP-a može se preko interneta naručiti po cijeni od 28 funti za jedno pakiranje.
Povlačenje s tržišta
U europskom sustavu informiranja o opasnim proizvodima RASFF u više je slučajeva upozoreno na dodatke prehrani koji sadrže neodobrene supstance. Od početka godine, stiglo je više od 50 upozorenja o industrijskim kemikalijama koje su ilegalno dodane u preparate za mršavljenje i topljenje masnih naslaga. Neka od upozorenja rezultirala su povlačenjem takvih proizvoda s tržišta. Činjenica da su neki od njih stigli s europskog tržišta govori o manjkavim sigurnosnim standardima na području EU-a, navodi se u izvješću BEUC-a, gdje tvrde da postojeća pravila obuhvaćaju samo vitamine i minerale i nisu dovoljno razrađena za sve dodatke prehrani.
Države imaju različita pravila, a nacionalni zakoni pružaju potrošačima različitu razinu zaštite. Potrošačima treba osigurati više informacija za sigurnu upotrebu takvih proizvoda. Traži se i čvršći monitoring nuspojava te zabrana isticanja zdravstvenih tvrdnji koje nemaju čvrstu znanstvenu podlogu.
Provjereni proizvodi
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) upozoravaju da je i u Hrvatskoj trend samoliječenja takvim preparatima sve veći.
– Veliki je broj uvoznika i proizvođača koji u HZJZ-u analiziraju sastav proizvoda i usklađuju deklaracije prema trenutačno važećem zakonodavstvu, jer žele prodavati provjerene proizvode da bi zaštitili potrošača, a i sebe kao odgovornu osobu.
Točan broj dodataka prehrani na tržištu ne znamo, no primjećujemo da je trend samoliječenja sve veći. Briga za vlastito zdravlje narasla je na listi prioriteta svakog pojedinca – ocjenjuje Lea Pollak, voditeljica Odjela za dodatke prehrani i biološki aktivne tvari HZJZ-a. Svaki dodatak prehrani na našem tržištu, dodaje, podliježe prijavi u sustav monitoringa pri Ministarstvu zdravlja, koje obavlja i službene godišnje kontrole dodataka prehrani s tržišta upućujući ih u kontrolne laboratorije.
