foto: arhiva NL
"Na Mostov prijedlog da se u javno zdravstvo, pored osnovnog i dopunskog osiguranja, uvede i dodatno, odgovara kako ne zna što bi građane zapravo motiviralo da ga uplaćuju. Kako, naime, pojašnjava Bekavac, dodatno bi osiguranje onima koji si ga mogu priuštiti, dakle imućnijima, omogućilo neke dodatne usluge. Na opasku znači li to da bi pacijenti s takvim »paketom« osiguranja imali prednost kod nekih usluga, odnosno pregleda koji su ionako prekapacitirani, pa bi ostali, koji dodatno osiguranje nemaju, čekali na pregled još i dulje, Bekavac odgovora kako se to nipošto ne bi događalo."
ZAGREB – Za razliku od liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji su plaćeni ovisno o broju pacijenata, liječnici i ostali zdravstveni radnici u bolnicama rade za plaću ovisnu o broju radnih sati, a ne o angažmanu, zbog čega ih treba dodatno stimulirati za izvrsnost, odnosno kazniti »na plaći« ako posao ne rade dobro – dio je prijedloga reforme zdravstva Mosta, čije glavne smjernice za naš list pojašnjava dr. Ivan Bekavac, jedan od autora reforme, anesteziolog te aktualni zamjenik ministra zdravlja.
Postupno uvođenje stimulacije i plaćanja zdravstvenih djelatnika prema ishodima liječenja odnosilo bi se, kaže, na sve one koji, za razliku od primarne zaštite, sad ne mogu biti nagrađeni za svoj rad.
Pohvala entuzijazmu
Na pitanje ne bi li cilj svakog liječnika i zdravstvenog djelatnika i ovako trebalo biti ozdravljenje pacijenta, odgovara kako to nije upitno, no dodatnim plaćanjem bi se poticala izvrsnost onih čiji su ishodi liječenja jako dobri. »Na taj bi način bili prepoznati oni koji daju sve od sebe, puni angažman, ali i oni koji ne daju dovoljno«, pojašnjava. Kako dodaje, u sekundarnoj bolničkoj zaštiti radi skoro 50 tisuća ljudi koji jednako zarađuju, ovisno o radnim satima, i nedovoljno je prepoznat njihov angažman. Mostov je prijedlog zakonom definirati stimulacije, odnosno oblike kazne za one koji se ne angažiraju dovoljno.
Ono što Hrvatska liječnička komora apsolutno podržava u Mostovoj reformi jest prijedlog da se staž mladim diplomantima medicine produži na godinu dana. Sad on traje pet mjeseci, dok ga od sljedeće generacije diplomanata neće biti uopće, što ni njima samima ne odgovara. Ankete provedene među diplomantima, kaže Bekavac, pokazale su da više od 60 posto njih nije spremno suočiti se s poslom bez stažiranja odnosno kvalitetnog mentorstva. Diplomanti su nakon fakulteta, potvrđuje Goluža, nedovoljno osposobljeni za rad, a najčešće počinju raditi na hitnim prijemima, gdje je iskustvo najpotrebnije. Prijedlog Komore je bio da, pod mentorstvom, najveći dio staža odrade na hitnim prijemima, manji dio u primarnoj zaštiti, ali određeni dio i na klinikama na kojima sebe vide u budućnosti.
Predsjednik Hrvatske liječničke komore Trpimir Goluža pohvaljuje Bekavčev entuzijazam, no smatra kako bi bilo jako teško pravedno odrediti čije ishode liječenja treba nagraditi, a čije ne. »Svaki je slučaj u zdravstvu slučaj za sebe, i ne može se tek tako kategorizirati odnosno definirati što je uspješno liječenje, a što nije. Je li, na primjer, anesteziolog na jedinici intenzivnog liječenja, zadužen za 15 pacijenata, napravio više i bolje od kirurga koji je operirao troje pacijenata?«, ističe Goluža.
Dodatno osiguranje
Na Mostov prijedlog da se u javno zdravstvo, pored osnovnog i dopunskog osiguranja, uvede i dodatno, odgovara kako ne zna što bi građane zapravo motiviralo da ga uplaćuju. Kako, naime, pojašnjava Bekavac, dodatno bi osiguranje onima koji si ga mogu priuštiti, dakle imućnijima, omogućilo neke dodatne usluge. Na opasku znači li to da bi pacijenti s takvim »paketom« osiguranja imali prednost kod nekih usluga, odnosno pregleda koji su ionako prekapacitirani, pa bi ostali, koji dodatno osiguranje nemaju, čekali na pregled još i dulje, Bekavac odgovora kako se to nipošto ne bi događalo.
Goluža ističe kako javno zdravstvo već sada, s osnovnim osiguranjem svima jamči pravo na jednak pristup uslugama, i ne zna što bi se za dodatna plaćanja pacijentima još moglo ponuditi. I sad se već uz dodatno plaćanje može birati meni u bolnici, uzeti jednokrevetna soba i slično, što nije dovoljan motiv da se za to izdvaja više novca. »Zakonski je zabranjeno i kažnjivo umjesto umjetnog kuka koji nudi osiguranje, nadoplatiti neki bolji, dakle dodatno osiguranje takve usluge ne bi moglo pokriti«, zaključuje.
