Andro Vlahušić mogao bi se kandidirati da je ostao zakonski tekst iz prvog čitanja / Foto G. JELAVIĆ/PIXSELL
Budući da je Andro Vlahušić bio uvjetno osuđen na šest mjeseci zatvora, njega izričito pogađa taj amadman, stoga, ako Zakon prođe, on se neće moći kandidirati
ZAGREB – Most je uz pomoć Vlade RH za drugo, konačno saborsko čitanje prilagodio dopune Zakona o lokalnim izborima na taj način da se – ako taj njihov zakon prođe u Hrvatskom saboru – HNS-ovac Andro Vlahušić neće moći u svibanjskim izborima ponovno kandidirati za dubrovačkog gradonačenika.
Nehajno opisivanje
Vlada je u petak u svom amandmanu Mostovom zakonskom prijedlogu izričito napisala da se zabrana kandidiranja za mjesta članova predstavničkih tijela jedinice lokalne samouprave te za mjesta općinskih načelnika, gradonačelnika i župana i njihovih zamjenika odnosi na osobe »koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene (uključujući tu i uvjetnu kaznu) na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci«, pa se dalje nabraju brojna kaznena djela propisana Kaznenim zakonom. Budući da je Andro Vlahušić bio uvjetno osuđen na šest mjeseci zatvora, njega izričito pogađa taj amadman, odnosno ono što je gotovo onako nehajno Vlada RH pojasnila i precizirala u zagradi. Za brojna teža kaznena djela za koja su predviđene dulje zatvorske kazne, ne može se niti dobiti uvjetna kazna. A da je ostao zakonski tekst iz prvog čitanja – Vlahušić bi se mogao kandidirati.
Peđa Grbin je još u petak kazao da je jedino usmjerenje koje je očito iz Vladinog amandmana da se makne Andru Vlahušića iz utrke za gradonačelnika Dubrovnika i da SDP nema namjeru sudjelovati u raspravi o tom zakonu, nego neka ga izglasaju a odluku će donijeti Ustavni sud. A Ivan Vrdoljak, predsjednik HNS-a, komentirao je da Most ne može pobijediti Vlahušića na izborima pa zaustavlja njegovo kandidiranje “a potporu Mostu za tu ideju daje HDZ i isti oni tipovi koji su prozvani od ministra Orepića da urušavaju ustavnopravni poredak RH”.
– Ustavnopravno je važno je li se poštovalo načelo jednakosti i razmjernosti. A ovdje se uključenje uvjetne presude odnosi na sve one kojima je za kaznena djela dosuđena takva, uvjetna kazna. Jer, i kad je kazna uvjetna, ona implicira da se kazneno djelo dogodilo, kaže nam dr. Sanja Barić, profesorica ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Rijeci.
Primjerena mjera
Ona smatra da je zabrana kandidiranja za kaznena djela koja su navedena ljudski i zdravorazumski prihvatljiva. To je adekvatni pa čak i malo zakašnjeli odgovor na hrvatsku stvarnost. Pravo ima rezona onda kad odgovara na stvarnu društvenu situaciju. A mi u Hrvatskoj imamo taj problem s političarima koji su osuđeni za kaznena djela, napominje Sanja Barić.
Dr. Nenad Zakošek, profesor Fakulteta političkih znanosti, ističe da je važno pokazati političku volju i mimo zakona, tako da se ne kandidiraju za različite funkcije, pa i za suce Ustavnog suda, oni ljudi za koje postoje jake indicije na korupciju. Neka se takvi kandidati ne predlažu, bez obzira što nisu osuđeni, jer se onda institucije u koje ulaze lako nađu pod jakim pritiskom, kaže Zakošek. Važno je da se primjenjuju rehabilitacijski rokovi koji su određeni posebnim zakonom. Dakle, zabrana kandidiranja za one koji su osuđeni može biti jedna primjerena mjera koja ih ipak neće trajno diskvalificirati.
