Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
15. prosinca 2019.
O ciljevima Islamske države

Stručnjak za Bliski istok Vedran Obućina: Sueski kanal mogući je cilj takfirističkih udara

Foto Roni BRMALJ
Foto Roni BRMALJ
Autor:
Objavljeno: 9. kolovoz 2015. u 17:59 2015-08-09T17:59:00+02:00

Iz terorističkih napada u Tunisu se vidjelo koliko malo treba da se sruši ekonomska osnova mira. Egipat je vjerojatno sljedeći na listi udara na turističku industriju, kaže Obućina

Otkako je 2013. godine Abdel Fatah al-Sisi preuzeo vlast u Egiptu ubijeno je više od 1.500 islamista, tisuće su zatvorene. Al-Sisi je objavio rat Muslimanskom bratstvu (iz čijih je redova bio Muhamed Morsi, predsjednik države kojega je al-Sisi svrgnuo) i ekstremističkim elementima unutar egipatske nacije. Posljedica toga je iznimna napetost u Egiptu i podijeljenost kakva još nije viđena.

 Bombaški napadi samo pogoršavaju stanje kojem je potrebno samo jačanje ekstremista da se pretvori u pravi građanski rat. Naime, takfiristički radikali se ne zadovoljavaju svojim bastionima na Sinaju, već ciljaju na ranjive dijelove egipatske države. Ovako ukratko analizira situaciju u Egiptu politolog i stručnjak za Bliski istok Vedran Obućina iz Društva za mediteranske studije Sveučilišta u Rijeci. Egipat i stanje u toj najmnogoljudnijoj arapskoj državi ovoga je tjedna u žiži interesa hrvatske javnosti zbog dramatičnih zbivanja oko hrvatskog državljanina Tomislava Salopeka. 

Udar na turizam

Obućina podsjeća da Ansar Bajt al-Magdis, skupina koja je 22. srpnja otela Salopeka, postoji i djeluje desetljećima, a prošle godine proglasili su se Sinajskom provincijom, odnosno vilajetom, Islamske države kojoj su prisegnuli.  Ta je organizacija terorističkim napadima u vrijeme predsjednika Hosnija Mubaraka na turistička središta zadavala je teške udarce egipatskom režimu, ali i ekonomiji zemlje. 

– Turizam je glavni izvor prihoda za Egipat i udar na turizam je udar na glavni dotok novca, navodi Obućina i dodaje da to posljedično ima pogoršanje ekonomskog stanja u zemlji, a takvo stanje pogoduje ekstremističkim pokretima kojima su siromašni i nezaposleni regrutna baza. Koliko udari na turizam mogu biti pogubni za ekonomiju države najbolnije je za sada osjetio Tunis. Dva teroristička napada – na posjetitelje u muzeju i na turiste u ljetovalištu – bila su dovoljna da nanesu golemu štetu turizmu u Tunisu. 

 

U tom golemom području u kojemu djeluje Islamska država – od Irana do Alžira – svojom posebnošću izdaja se Izrael. Na rubovima Izraela, ali na egipatskom teritoriju bilo je više napada Islamske države. Izrael se suočava s radikalnim islamistima i u Siriji gdje su oni nedaleko od izraelsko-sirijske granice. Poznato je i da je Izrael u lošim odnosima s nizom arapskih država, ali Obućina smatra da u ovom trenutku Izrael nije ugrožen i da nije meta pripadnika Islamske države. 

– Njihova je priča obnova kalifata. Čelnik Islamske države Abu Bakr al-Bagdadi se ne zove tako slučajno. Abu Bakr je prvi kalif i al-Bagdadi namjerava ponoviti ono što je radio Abu Bakr. Prvi cilj prvog kalifa bio je pobiti sve muslimane koji nisu uz njega. Trenutačno je glavni cilj Abu Bakr al-Bagdadija pokoriti muslimane koji mu se protive. Izrael mu u ovom trenutku ne ulazi u računicu, zaključuje Obućina.

– U Tunisu se vidjelo koliko malo treba da se sruši ekonomska osnova mira, kazao je Obućina. Takfirističkih terorista, a to su svakako članovi Islamske države koje takvima naziva jer nastoje obnoviti ono što je radi prvi kalif Abu Bakr, nastoje uništiti turizam u  sjevernoafričkim zemljama jer je uništenje turizma učinkovit način destabilizacije vlasti s ciljem proizvodnje društvenog kaosa. Egipat je, procjenjuje Obućina, vjerojatno sljedeći na listi udara na turističku industriju, nakon Tunisa i Libije. 

– Potreban je samo jedan veći napad u Luksoru, oko piramida ili u ljetovalištima Šarm el-Šejh da se tuniski scenarij ponovi u Egiptu, kazao je Obućina za kojega, s obzirom na intenzitet egipatskog turizma nije pitanje hoće li nego kada će takav teroristički napad biti realiziran. 

Usko grlo

Drugi mogući cilj takfirističkih udara je Sueski kanal. Upravo ovoga tjedna otvoren je prošireni Sueski kanal koji bi trebao omogućiti kraću i jednostavniju plovidbu, ali i donijeti milijarde dolara prihoda Egiptu. Sueski kanal rubno je područje Sinaja, područja na kojem plamti pobuna Sinajske provincije koja je na Sinaju izvela niz napada na egipatske vojne ciljeve, posebno u području prema Gazi i prema Izraelu. Svoju vještinu Sinajska je provincija Islamske države nedavno demonstrirala napavši istodobno 15 ciljeva. 

– Kada je riječ o Sueskom kanalu usko grlo je Port Said, upozorava Obućina na slabu točku, ujedno i sjeverni ulaz u Sueski kanal iz pravca Sredozmenog mora. U taj se grad takfiristi lako mogu infiltrirati, izvršiti zadatak kojega su si postavili i nestati, upozorava Obućina i podsjeća da su napadi na Port Said već zabilježeni. 

Stanje u Egiptu je takvo da je predsjednik al-Sisi nedavno proglasio antiteroristički zakon koji daje velika prava obavještajcima u borbi protiv terorista, ali je ujedno i sredstvo obračuna s novinarima i nevladinim organizacijama. 

– Zbog objave vijesti koja proturječi službenim izvorima može se završiti u zatvoru. Taj zakon govori o stanju u kojem je trenutačno Egipat jer niti jedna vlast, osim sjevernokorejske, ne proglašava takav zakon ako na to nije prisiljena, analizira razloge za usvajanje takvog zakona Obućina. Pored svih tih problema u Egiptu tinja i sukob unutar Muslimanskog bratstva, goleme organizacije koja je desetljećima, od vremena Nasera, pa do rušenja Mubaraka, bila zabranjena, a zatim je kratkotrajno bila legalizirana, postala politički moćna i utjecajna, a danas ponovno djeluje u ilegali. 

– Muslimansko bratstvo se sastoji od patrijarha, neki od njih su iz doba Sadata, pa i Nasera, i ti patrijarsi imaju problema s mladim članovima koji su za radikalna rješenja i oružane akcije. Stari se protive oružanoj akciji, ali što će dulje trajati situacija kakva je sada, to će radikalizam biti jači kao jedini mogući odgovor, procjenjuje Obućina. 

Iz analize Obućine može se zaključiti da Islamska država ima dvije baze – teritorijalnu i financijsku. Teritorijalna je u sunitskim područjima Iraka gdje su, upozorava Obućani, pripadnici IS-a prihvaćeni, ali ne mogu prodrijeti u Kurdistan niti na šijitski jug Iraka. Druga baza je financijska, a osim vlastitih prihoda, Islamska država uvelike se oslanja na novac koji pritječe ne od država nego od pojedinaca i moćnih organizacija iz Saudijske Arabije, Kuvajta, Katara. 

– Rješenje problema je da se zaustave ti fondovi, da se prekine dotok tog novca, ali za to nema volje među arapskim monarsima, navodi Obućina. 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.