Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 21° 2
Sutra: 21° 21° 2
16. listopada 2019.
Uoči referenduma

Stručnjaci tvrde da ranije umirovljenje snižava ionako niske mirovine, sindikati odgovaraju: 'To je manipulacija'

Stručnjaci tvrde da ranije umirovljenje snižava ionako niske mirovine, sindikati odgovaraju: 'To je manipulacija'
Stručnjaci tvrde da ranije umirovljenje snižava ionako niske mirovine, sindikati odgovaraju: 'To je manipulacija'
Autor:
Objavljeno: 31. ožujak 2019. u 10:09 2019-03-31T10:09:18+02:00

Kalkulacije analitičara o smanjenju mirovina pogrešne su jer ne uključuju znanstveno-tehnološki razvoj u idućih 15 godina, kaže Ribić. Očekuje se znatno povećanje ukupnog bogatstva u svijetu zahvaljujući robotizaciji

Mjesec dana prije početka prikupljanja potpisa za referendum protiv zakona o odlasku u starosnu mirovinu sa 67 godina i oštrijeg kažnjavanja prijevremenog umirovljenja, stručnjaci za mirovinski sustav upozoravaju da će ta sindikalna inicijativa već ionako niske mirovine sniziti na 25 posto prosječne plaće, a sindikati takve izračune odbacuju kao manipulaciju i neosnovano plašenje javnosti.

Referendumska inicijativa ide u krivom smjeru, kontra europskih procesa i reformi, s neutemeljenom argumentacijom i lošom procjenom sindikata, ocijenili su u razgovoru za Hinu Danijel Nestić s Ekonomskog instituta i Predrag Bejaković s Instituta za javne financije komentirajući zahtjeve da dobna granice za starosnu mirovinu ostane 65 godina i nakon 2033. godine, kada bi se, bez obzira na spol, trebala podići na 67 godina.

Ranije umirovljenje znači niže mirovine

Inicijativa »67 je previše» od 27. travnja do 11. svibnja prikupljat će potpise birača za raspisivanje referenduma za izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, kojima će se tražiti da se granica za odlazak u starosnu mirovinu vrati na 65 godina, dob za stjecanje prava na prijevremenu mirovinu bude 60 godina, a penalizacija radi prijevremene mirovine smanji s 0,3 na 0,2 posto.

Nestić i Bejaković procjenjuju da bi sindikati mogli uspjeti i prikupiti najmanje 374.740 potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma, jer su izašli u susret mnoštvu građana koji osjećaju nelagodu pri pomisli na rad i nakon 65. godine, zanemarujući pritom činjenicu da će s kraćim radnim vijekom primati i nižu mirovinu.

Država si neće priuštiti manjkove, dio smo Europske unije u kojoj postoje fiskalna pravila, koja će se još pooštriti sa skorim ulaskom Hrvatske u eurozonu. Jednostavnom matematikom – ranije umirovljenje znači niže mirovine, ističe Nestić.

S obzirom da su umirovljenici ogromno glasačko tijelo, pretpostavlja kako sindikati računaju da će naknadnim pritiscima izboriti povećanje mirovina, no to nije moguće jer je raspoloživa svota novca ograničena.

Komentirajući tvrdnje sindikalnih čelnika da se u Hrvatskoj živi kraće nego u ostatku EU-a, Nestić podsjeća da šest zemalja EU-a ima kraće očekivano trajanje života – Bugarska, Estonija, Litva, Latvija. Mađarska, Rumunjska i Slovačka, a studije pokazuju da se životni vijek svake godine produžava za mjesec dana.

Navala umirovljenika na rad od četiri sata

»Ako želimo povećati mirovine, jedini je način da radimo više. A navala umirovljenika na rad od četiri sata pokazuje da postoji volja, snaga i zdravlje kod dijela umirovljenika da ostanu zaposleni i u poznijoj životnoj dobi«, kaže Nestić.

To bi moglo donekle ublažiti problem s hrvatskim mirovinskim sustavom – nepovoljan omjera radnika i umirovljenika, koji je gori samo u Rumunjskoj, nisku stopu zaposlenosti, manjak radne snage, a tu je i velik broj umirovljenika s mirovinom po posebnim propisima. Sve to netko mora financirati, ističe Nestić.

Posebno mu je sporan zahtjev sindikata za smanjenjem penalizacije prijevremenog umirovljenja s 0,3 na 0,2 posto, što stavlja prijevremeno umirovljene u povoljniju poziciju od onih koji idu u starosnu mirovinu.

»Zahtjev sindikata doveo bi do prelijevanje sredstava od osoba koje duže rade prema onima koje ranije idu u mirovinu. Mislim da to ne treba raditi. Realan stupanj penalizacije može se matematički izračunati i iznosi između 0,3 i 0,4 posto mjesečnog umanjenja. U svakom slučaju to nije 0,2 posto, koliko traže sindikati«, naglašava Nestić.

U vezi prijevremenog umirovljenja, upozorava radnike da ne pristaju na taj korak pod pritiskom poslodavca ako to nije njihov osobni izbor.

»Izbor prijevremene mirovine mora biti osobna odluka. Ugovor o radu u Hrvatskoj prestaje sa 65 godina i za muškarce i za žene. Čak i žene koje imaju uvjete za redovnu starosnu mirovinu, mogu nastaviti raditi do 65. godine i nitko ih prije toga ne bi smio tjerati u mirovinu. No, svjedoci smo neformalnih pritisaka na zaposlenike, što je apsolutno kažnjivo«, ističe Nestić.

Pogrešno uvjerenje da su stariji radnici manje produktivni

I Predrag Bejaković upozorava da je puno ljudi u Hrvatskoj silom otišlo u mirovinu, jer poslodavci traže mlađe radnike, a postoji i pogrešno uvjerenje da su stariji radnici manje produktivni.

»Iskustvo starijih radnika je nenadoknadivo. Oni su pouzdaniji, iskusniji i nemaju problema s malom djecom, ali poslodavci ih ne zapošljavaju zbog predrasude o manjoj produktivnosti. Velik je problem i slabi odaziv na programe cjeloživotnog obrazovanja i osposobljavanja. Ta stopa je negdje ispod 3 posto, a kod starijih od 50 godina gotovo je zanemariva«, upozorava Bejaković.

Poslodavci zapošljavaju mlađe osobe vjerujući da su one fleksibilnije i informatički pismenije, ali i starije osobe danas mogu, zahvaljujući suvremenoj tehnologiji, biti i te kako produktivne.

Neargumentiranim smatra i tvrdnje da stariji radnici oduzimaju posao mlađima jer broj radnih mjesta u gospodarstvu nije fiksan.

Građane koji strahuju od predugog radnog vijeka podsjeća da su zaposlene osobe zadovoljnije i zdravije. Rani odlazak u mirovinu često znači i pogoršanje zdravstvenog stanja, osjećaj nepotrebnosti i socijalne isključenosti, kao i manje prihode.

Ne smijemo se, kaže, uspoređivati s našim djedovima i očevima jer živimo oko pet godina duže od njih, a ne stoji baš ni teza da se »ubijamo na poslu«.
Kada bi sindikati preoblikovali referendumsko pitanje tako da glasi - »Želite li raditi do 67. godine i primati punu plaću ili otići sa 65 u mirovinu koja će biti 25 posto prosječne plaće«, Bejaković se pita kakav bi odgovor dobili.

Sever: Vlast i neoliberalni analitičari manipuliraju i plaše javnost

Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata, međutim, odbacuje upozorenje da će mirovine biti niže ako referendum prođe.

»To je kriva kalkulacija kojom vlast i neoliberalni ekonomski analitičari plaše građane, jer se stabilnost mirovinskog sustava definira kroz povećanje broja zaposlenih i plaća, a ne kroz produženje radnog vijeka«, objašnjava Sever.

Opovrgava i mogućnost narušavanja fiskalne stabilnosti zemlje te podsjeća da svaka članica EU-a određuje svoj mirovinski sustav u koji se Europska komisija ne bi smjela miješati.

»Nigdje ne stoji da se mirovinski sustav ne može poduprijeti sredstvima iz proračuna, u kojemu su naši novci«, kaže Sever i podsjeća da se i sada mirovinski sustav »krpa» sa 17 milijardi kuna iz državnog proračuna na godišnjoj razini.

I Sever i Vilim Ribić iz Matice hrvatskih sindikata kao ključni ekonomski argument navode da je već sada u Hrvatskoj izdvajanje za mirovine u BDP-u manje od prosjeka EU-a, a projekcije Europske komisije pokazuju da će ono biti i znatno manje u idućih 50 godina.

»Eksperti koji tvrde suprotno upropastili su ovu zemlju i oni trebaju položiti račune«, poručuje Ribić.

U prilog tome navodi projekcije Europske komisije o udjelu troška mirovina u BDP-u, po kojima će u Hrvatskoj do 2070. taj udio pasti za 3,8 postotna boda.

Ribić: Bogatstvo će porasti zahvaljujući znanstveno-tehnološkom razvoju

Kalkulacije analitičara o smanjenju mirovina pogrešne su jer ne uključuju znanstveno-tehnološki razvoj u idućih 15 godina, kaže Ribić. Očekuje se znatno povećanje ukupnog bogatstva u svijetu zahvaljujući robotizaciji, digitalizaciji, automatizaciji i umjetnoj inteligenciji.

Podsjeća da se u Švedskoj skraćuje radno vrijeme, a niz zapadnoeuropskih zemalja govori o uvođenju temeljnog dohotka koji bi država isplaćivala građanima, bez obzira rade li ili ne.

»Četvrta industrijska revolucija sigurno će zahvatiti i Hrvatsku i podići razinu nacionalnog bogatstva. Dovoljno je razloga za optimizam, a u tom kontekstu pitanje mirovinskog staža u prvom je redu humano pitanje, jer ljudi u poznim godinama neke poslove više ne mogu raditi«, tvrdi Ribić.

Za razliku od Ribića koji razloge za radni vijek do 65 godine vidi u razvoju tehnologije, Sever smatra da se u Hrvatskoj treba kraće raditi jer nam je tehnologija zaostalija nego u zapadnim zemljama, te jer nezdravije živimo i hranimo se.

»Smrtnost od kroničnih bolesti do 65. godine u Hrvatskoj je 50 posto veća od prosjeka EU-a. Nema nikakvog ozbiljnog argumenta – ni u godinama života niti u zdravlju da produžujemo mirovinski staž«, ističe Sever.

Uvjeren je da će inicijativa uspjeti zbog masovnog nezadovoljstva mirovinskom reformom kojom je Vlada išla na ruku Europskoj komisiji, Svjetskoj banci i MMF-u, i pokazala da ju je najmanje briga za građane.

U našem cijelom okruženju, kaže, jedino je Italija podigla dob za umirovljenje, a u Hrvatskoj se trenutno živi tri godine kraće od prosjeka EU-a. Hrvatski građanin ima pet zdravih godina nakon 65. godine, dok je prosjek EU-a 10 godina.

Sever očekuje da će se prikupiti puno više potpisa nego što je potrebno za raspisivanje referenduma, a ako vladajući s referendumom budu odugovlačili, poručuje da su sindikati spremni pozvati narod na ulicu.

Piše: Vedrana Larva

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.