Loše strane mirovinske reforme

Stručnjaci kritični: Prvi stup za siromašne, drugi za nešto bogatije

Jagoda Marić

Procjena je da će se u početku za prelazak iz 2. stupa u prvi odlučiti 60 do 70 posto novih umirovljenika, no za desetljeće i pol takvu će odluku donijeti njih oko 40 posto jer će im, zahvaljujući duljoj štednji, biti isplativa kombinirana mirovina



ZAGREB Hrvatski umirovljenici u budućnosti će biti podijeljeni u dva tabora, siromašne koji će dobivati mirovinu samo iz prvog stupa, te one nešto bogatije koji će dobivati kombiniranu mirovinu, odnosno mirovinu iz prvog i drugog stupa.


Naravno da Hrvatska i sada ima umirovljenike koji su siromašni i one koji dobro žive, ali u budućnosti bi podatak o tome prima li netko mirovinu ili prvog stupa ili kombinirano, mogao značiti i u koju skupinu pripada.


Dugoročno će pak udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći padati, iako će taj pad biti usporen odlukom Vlade da dodatak na mirovinu i to od 20,25 posto dobiju i oni koji će u trenutku odlaska u mirovinu izabrati ostanak u drugom stupu, odnosno kombiniranu mirovinu.


Sukob generacija




Takva se ne baš najsvjetlija procjena budućnosti današnjih radnika u mirovinu mogla čuti na jučerašnjoj konferenciji Zagrebačke burze na kojoj su stručnjaci bili izrazito kritični prema Vladinom prijedlogu mirovinske reforme.


O tome da ta mirovinska reforma otvara sukob generacija, i rezultira prvim stupom za siromašne i drugim stupom u kojem su nešto bogatiji, govorio je Danijel Nestić, koji je istaknuo i to da će mogućnost izbora koji je Vlada stavila pred buduće umirovljenike u nekim slučajevima dovesti do toga da će ljudi teško odlučivati koju opciju izabrati: povratak u prvi stup i dodatak od 27 posto, ili ostanak u drugom stupu uz dodatak od 20,25 posto.


Teško će, napomenuo je Nestić, i stručnjaci odlučiti što učiniti u situaciji u kojoj mirovina samo iz prvog stupa iznosi 2.900 kuna, a iz drugog tri tisuće kuna, jer buduća će primanja ovisiti o njezinom usklađivanju, jer će se u prvom stupu mirovina usklađivati s plaćom i inflacijom, a u drugom samo s inflacijom, a morat će se u obzir uzeti i procjena koliko će dugo netko živjeti, odnosno koliko će dugo primati mirovinu.


Nestić je procijenio da će se, nakon stupanja novih zakonskih odredbi na snagu, na prelazak iz drugog stupa u prvi odlučiti od 60 do 70 posto novih umirovljenika. Uglavnom će to biti radnici s nižim plaćama, a posebice žene.


Ipak za desetljeće i pol takvu će odluku o prelasku u prvi stup donositi oko 40 posto budućih umirovljenika jer će im, zahvaljujući duljoj štednji, biti isplativa kombinirana mirovina, uz uvjet da prinosi na tržištu kapitala budu barem pet posto.


Čak 18 izuzetaka


Što se tiče podizanja životne dobi za odlazak u punu starosnu mirovinu na 67 godina, Nestić smatra da Hrvatska mora tim putem, jer ima prosječan staž umirovljenika od 30 godina, puno mladih umirovljenika, jer sadašnji sustav daje puno mogućnosti da se u mirovinu ode prije 65. godine.


Profesor s Pravnog fakulteta Željko Potočnjak posebice je kao lošu stranu mirovinskog sustava istaknuo to da je čak 50 posto mirovina iz prvog stupa povezano s 18 izuzetaka koji nisu transparentni i dovode u pitanje međugeneracijsku solidarnost, što po njegovom mišljenju nove generacije neće dugo trpjeti.


Vlada je umirovljenicima koji ostaju u drugom stupu dala mogućnost i da podignu jednokratno 15 posto štednje, što će s obzirom na ograničenja moći, prema procjeni stručnjaka, učiniti najviše 30 posto umirovljenika, onih koji su primali veće plaće, odnosno barem 15 posto veće od prosječne.


Glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić upozorio je da bi predložena reforma mogla u budućnosti stvoriti prostor za politički pritisak na odluke o mirovinama iz prvog stupa.


Danas prosvjed


A hoće li Vladina reforma izazvati veće otpore ili premijer Andrej Plenković može računati na to da će je bez većih problema progurati u parlamentu, vidjet će se već danas na prvom testu, kad sindikati organiziraju prosvjed u Zagrebu prvenstveno zbog podizanja životne dobi za odlazak u starosnu mirovinu i veće penalizacije prijevremenih umirovljenja.



Predstavnik mirovinskih fondova Damir Grbavac ipak je istaknuo zadovoljstvo što se u odnosu na prvi prijedlog dodatak dodjeljuje svima, a ne samo onima koji prijeđu u prvi stup. Uvjeren je i da mirovinski fondovi neće imati problema ako građani u većem broju odluče povući 15 posto štednje jednokratno kod odlaska u mirovinu. Mirovinci, koji nisu dobili povećanje izdvajanja u drugi stup, ali ni mjeru koja bi bez isplate dodatka i na kombinirane mirovine značila ukidanje drugog stupa, ističu i da mogu imati važnu ulogu na domaćem tržištu. Ni prije nego su im povećani postojeći limiti za ulaganja mirovinski fondovi imaju na raspolaganju gotovo 16 milijardi kuna koje mogu ulagati u gospodarstvo. Iako bi najjednostavnije bilo taj novac uložiti kroz velike privatizacije, zainteresirani su i za ulaganja u startup kompanije, a spominje se ulaganje dijela portfelja u komercijalne nekretnine, o čemu se još vode pregovori sa zakonodavcima. Grbavac je napomenuo da bi ulazak mirovinskih fondova, primjerice, u HAC, HEP ili slične projekte smanjio javni dug za više od pet posto i rashode za kamate za gotovo 900 milijuna kuna godišnje.


Ako današnji prosvjed na zagrebački Europski trg dovede veći broj ljudi, osnažit će to i snage koje se protive predloženom modelu. Drugi test bi mogao biti pokušaj sindikata da skupi potpise za referendum protiv mirovinske reforme.


Dosad je premijer uz malo jači javni pritisak odustajao od poreza na nekretnine i povećanja osnovice za izračun doprinosa direktorima, ali mora se priznati da je uz otpor dijela javnosti protiv tih prijedloga bio i koalicijski HNS, koji sadašnju reformu podržava.


Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić zamjerio je sindikatima da prosvjed nisu organizirali 2014. godine kad je SDP-ova Vlada predvidjela da se u starosnu mirovinu odlazi sa 67 godina, a sadašnja Vlada samo ubrzava primjenu te mjere, odnosno uvodi je pet godina ranije, već od 2033. godine. Istaknuo je i to da će u starosnu mirovinu sa 67 godina samo oni koji nisu prikupili 41 godinu radnog staža, pa se taj »starosni cenzus ne odnosi na sve buduće umirovljenike, nego samo na one koji nemaju puni radni staž«.


Krivac i tranzicija


– Nisam zabrinut zbog odredbe o odlasku u mirovinu sa 67 godina, a kako znamo da je iz proračuna potrebno izdvojiti 17 milijardi kuna za mirovine, dobro je da naši sugrađani što dulje ostanu u svijetu rada kako bi onda mogli imati veću mirovinu. Radnik koji je s 40 godina staža otišao u mirovinu, prima 70 posto prosječne plaće, što je bitno iznad postotka od 42 posto prosječne plaće koliko prima prosječni umirovljenik, koji prema podacima HZMO-a ima prosječno 30 godina staža pa zbog toga ima prosječnu mirovinu od 2.670 kuna – pojašnjava Bačić. Zna on i razloge za takvo stanje pa ističe da su krivci za kratki radni staž tranzicija i velik broj tvrtki koje su u tom razdoblju završile u stečaju, pa su zaposlenici morali odlaziti u prijevremene mirovine jer najveći broj zaposlenika iz tih tvrtki nije mogao naći novi posao.