Prilika za ocjenu

Stranke spremaju strategiju za europske izbore: Na dobar rezultat mogla bi računati i Dalija Orešković

Zlatko Crnčec

Među onima koji mogu računati na mandat u Bruxellessu svakako je i Dalija Orešković, odnosno njezina lista. Ona bi kao nova pojava na političkoj sceni svakako mogla računati na dobar rezultat



Europski izbori koji će se održati u svibnju sljedeće godine bit će prva prilika biračima da daju svoju ocjenu domaće političke scene. Iz HDZ-a zasad nije izašlo previše informacija oko njihove taktike za europske izbore. Premijer i predsjednik HDZ-a rekao je prije nekoliko dana da će HDZ najvjerojatnije izaći samostalno, ali da nikakvih službenih razgovora nije bilo.


Ovi su izbori zanimljivi i zbog toga jer je 2013. godine listu HDZ-a i njegovih koalicijskih partnera predvodio osobno Plenković. Bilo je oko toga i manjih problema jer je 2012. listu nosila Dubravka Šuica, ali je godinu dana kasnije tadašnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko odlučio da na prvom mjestu bude Plenković. Za očekivati je da će Šuica sigurno biti na listi, moguće i na prvom mjestu, a gotovo je sigurna i pozicija Ivane Maletić. Tim više to je ova druga dio strukture u HDZ-u koja nije baš previše bliska Plenkoviću pa mu ne bi bio loše da ona sljedećih pet godina provede u Bruxellessu i Strasbourgu. Izbacivanje Maletić s liste Plenkoviću bi sigurno donijelo puno više štete nego koristi. Još uvijek nije jasno što će biti s Davorom Ivom Stierom. On je prije pet godina zajedno s Plenkovićem bio izabran u Europski parlament, ali je dao ostavku nakon što je krajem 2016. izabran za ministra vanjskih poslova. Stierovo pojavljivanje na listi pomoglo bi vodstvu stranke da zatvori desne bokove prema krajnjoj desnici, a da istovremeno pošalje unutarstranačkog oponenta da se bavi europskim temama u dalekom Bruxellessu.


Medutim, Stier bi HDZ-u svakako dobro došao i na parlamentarnim izborima ma kada oni bili, a to će biti teško postići ako on prethodno bude izabran u Europski parlament. Lako je moguće da će na listi biti i Željana Zovko kako bi se osigurali glasovi Hrvata u BiH. Za očekivati je da Plenković na listu stavi i neke ljude od svog osobnog povjerenja tako da nije nemoguće da na listi bude netko od njegovih mladih suradnika. Ali tu bi problem mogla biti činjenica da oni nisu baš previše omiljeni u stranačkom članstvu.


SDP nepredvidiv




Još uvijek najjača oporbena stranka, SDP, o europskim je izborima raspravljala prije tjedan dana na sjednici svog Glavnog odbora. Međutim, ova je tema ostala u sjeni još jednog uzaludnog pokušaja detroniziranja predsjednika stranke Davora Bernardića. Tako da je u drugom planu ostalo činjenica da je aktualnu eurozastupnicu Biljanu Borzan podržalo čak 17 županijskih organizacija stranke što je gotovo pa konsenzualna podrška u inače duboko podijeljenoj socijaldemokratske stranci. Inače, Borzan se u zadnje vrijeme spominjalo kao moguću novu predsjednice stranke ako njegovi protivnici kojim čudom ipak uspiju smijeniti Bernardića. Njenog kolegu u Europskom parlamentu Tonina Piculu podržava respektabilnih 14 županijskih organizacija stranke. Među onima koji imaju podršku stranačke baze za ulazak na listu nalaze se i Rajko Ostojić (osam županija), Zlatko Komadina (sedam), Joško Klisović i Ivana Posavec Krivec (četiri), a u igri su navodno i Davorko Vidović, Romana Jerković, Ranko Ostojić i Gordan Maras. Međutim, sve ovo ne mora značiti baš ništa budući da je situacija u SDP-u potpuno nepredvidiva. Ako se Bernardić održi na čelu stranke lista će izgledati na jedan način, a ako ga kakvom magijom ipak uspiju smijeniti onda će ona biti sasvim drugačija. Tako da se vjerojatno do zadnjeg trenutka neće znati kako će izgledati lista SDP-a. Po dosadašnjim informacijama stranka će na europske izbore izaći samostalno.


Zanimljiva je situacija i na liberalnoj sceni. Prije nekoliko mjeseci činilo se da bi takozvana Amsterdamska koalicija mogla odigrati značajnu ulogu u domaćoj politici. Izgledalo je da bi ove tri stranke zajedno – Pametno, IDS, GLAS – lako mogle osvojiti barem jedan europski mandat, a ako predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš bude znala kapitalizirati svoju popularnost među biračima moguće i dva. Međutim, dogodila se politička eksplozija zvana poslovni slom Uljanika za koju je dio birača odgovornost svalio na IDS, odnosno i na njihovog dugogodišnjeg predsjednika i aktualnog europarlamentarca Ivana Jakovčića. Iako je Jakovčić promptno reagirao i javno objavio da se više ne namjerava kandidirati za Europski parlament, Stranka Pametno kojoj je na čelu Marijana Puljak odlučila je izaći iz Amsterdamske koalicije i prije nego je ova uopće službeno i počela postojati. Bio je to sasvim solidan udarac za političke ambicije ovog centrističkog saveza, a izmijenjene su i neke grublje riječi.


Nakon toga ova je koalicija ostala bez zamaha tako da su stranke koje je čine ostale zakucane na dno u svim istraživanjima javnog mnijenja.


Pregovori traju


Sada su u tijeku pregovori, osim IDS-a i GLAS-a tu je i PGS, a sada je želju da im se pridruži istaknuo i HSS koji vodi gradonačelnik Samobora Krešimir Beljak. Medutim, bit će velikih problema u tim pregovorima budući da bi Amsterdamska koalicija sada mogla u najboljem slučaju računati na maksimalno jedan euro mandat pa se otvara logično pitanje tko će biti u prvi na zajedničkoj listi. Naime, jedino ta osoba ima šanse otići u Bruxelless na sljedećih pet godina. Za tu su poziciju kandidati šefovi stranaka GLAS-a i HSS-a – Mrak Taritaš i Beljak – te navode i istarski župan Valter Flego. Međutim, treba reći da se IDS još uvijek nije javnosti očitovao oko toga tko će biti njihovi kandidati na listi. Prošlog su vikenda GLAS, IDS i PGS najavili da će u roku od mjesec dana izaći i s programom i s 12 kandidata za europske izbore. Naravno, ove stranke mogu pribjeći i dogovoru da podijele europski mandat na način da predstavnici ovih stranka rotiraju na poziciji eurozastupnika. Medutim, ovaj način je vrlo rizičan budući da onaj tko prvi ode u Europski parlament nema nikakve zakonske obveze da poštuje neformalni politički dogovor da se nakon godinu ili dvije vrati u Hrvatsku, a svoje mjesto prepusti nekome od koalicijskih partnera. U Amsterdamskoj koaliciji u tijeku su intenzivni pregovori i u sljedećim će se tjednima vjerojatno izaći s konačnim dogovorom.


Amsterdamskoj bi se koaliciji rado pridružio HNS. Glavni tajnik ove stranke Srećko Ferenčak izjavio je za jedne dnevne novine da su »preko svojih liberalnih prijatelja iz IDS-a poručili da bi voljeli podržati inicijativu da sve liberalne stranke zajedno izađu na izbore za Europski parlament«. Međutim, narodnjaci su naišli na prilično hladni odgovor. Mrak Taritaš je rekla da je »jasno da se protivi svima onima koji čine koaliciju trgovaca u cijenjeni na državnoj razini, kao i većinu Milana Bandića u Zagrebu«.– HNS je dio te vladajuće koalicije u Saboru i u javnosti predstavlja simbol prijevare birača i koalicijskih partnera s kojima su imali potpisani sporazum, rekla je Mrak Taritaš.

Pršte odbijenice


Ništa manje rezolutan nije bio ni predsjednik IDS-a Boris Miletić koji je naglasio da u Amsterdamskoj koaliciji »nema mjesta za stranke koje su u koaliciji s HDZ-om«. Iako je IDS u zadnjih godinu dana nekoliko puta podržao u Saboru Vladu Andreja Plenkovića, ovakve su reakcije bile više nego očekivane. Naime, stvar je u tome da birači takozvanog centra koji sebe vole nazivati liberalima iz raznih razloga ne podnose HDZ. Što pak znači da oni nikada neće oprostiti nekoj stranci koja bi ušla u koaliciju s HDZ-om. Stoga je za većinu njih HNS mrtav i nikada neće podržati ni njih ni bilo koju stranku koja bi s HNS-om surađivala. Za GLAS i IDS bilo kakav aranžman s HNS-om bio bi krajnje politički toksičan pa su odmah odbacili bilo kakvu nemogućnost suradnje sa strankom Ivana Vrdoljaka. Neslužbeno se može doznati da je HNS suradnju za euroizbore ponudio i Marijani Puljak i stranci Pametno, ali su i tu čini se naišli na odbijenicu. Tako da će po svemu sudeći HNS na proljeće na izbore morati izaći samostalno budući da su se već javno izjasnili da neće ići s HDZ-om. Kako će i u kojoj kombinaciji izaći Pametno ostaje za vidjeti. Nije jasno ni kojem će rješenju prijeći drugi HDZ-ov liberalni partner HSLS. Na zadnjim parlamentarnim izborima stranka je nastupila na zajedničkoj listi s HDZ-om, ali iz najjače su stranke već poručili da će na europske izbore najvjerojatnije izaći samostalno.


Živi zid prošlog je tjedna upao u nevolje zbog unutarstranačkog nesporazuma oko toga treba li se u Sabor vratiti supruga Ivana Vilibora Sinčića koja ima izvorni mandat i može u Sabor vratiti kada god ona to poželi. Sve je to uzrokovalo i situaciju u kojoj je Bunjac nadležnim saborskim tijelima poslao svoju ostavku da bi je kasnije na čudan način povukao. Medutim, ovaj slučaj neće ugroziti rejting Živog zida koji je trenutno na oko 13 posto, na samo tri posto od SDP-a. U svakom slučaju Živi zid može računati na jedan siguran europski mandat. Ostaje pitanje još samo tko će to biti i hoće li to možda uzrokovati neke nove unutarstranačke potrese.


Među onima koji mogu računati na mandat u Bruxellessu svakako je i Dalija Orešković, odnosno njezina lista. Ona bi kao nova pojava na političkoj sceni svakako mogla računati na dobar rezultat. Milan Bandić nije se još očitovao hoće li i kako će izaći na europske izbore, a slična je situacija i sa strankom Neovisni za Hrvatsku koju vode Bruna Esih i Zlatko Hasanbegović.