Upozorava na posljedice – Nada Zgrabljić-Rotar / snimio D. KOVAČEVIĆ
Opasnost je da bi na kraju moglo biti kolateralnih žrtava. Televizija će se vjerojatno sačuvati, no što će biti s vanjskom produkcijom, HAVC-om, Fondom za pluralizam – veli Nada Zgrabljić-Rotar
Populizam, odmazda ili opravdan potez, što je natjeralo Most da među sedam zahtjeva bez kojih nema koalicije s HDZ-om stavi i smanjenje RTV pristojbe s 80 na 65 kuna!? Populizam? Jer, smanjenje svakog nameta muzika je za uši puka. Odmazda? Nakon što čelništvo HRT-a nije na debatu uoči izbora uz lidere SDP-a i HDZ-a pozvalo i Božu Petrova, nije to nemoguće. Opravdan potez? Može li se pravdati potez koji bi HRT-u odnio 227 milijuna kuna planiranih prihoda godišnje, ako to dovodi i do ukidanja kulturne i kreativne industrije!?
Od 80 kuna, 34 se izdvaja za proizvodnju četiri televizijska programa, tri radijska, programe devet radijskih postaja, programe osam HRT-ovih centara, Simfonijski orkestar HRT-a, Jazz orkestar HRT-a, Tamburaški orkestar HRT-a i Zbor HRT-a, mrežni portal i mobilnu platformu. Sedam se kuna izdvaja za usluge tvrtke Odašiljači i veze d.o.o. koja mrežom od oko 300 odašiljača širom Hrvatske distribuira radijski i televizijski program do domova korisnika. Osam kuna izdvaja se za Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) čime se sufinancira hrvatsko filmsko stvaralaštvo, a u tih osam kuna spadaju i naknade za HDS ZAMP, odnosno naknade za korištenje autorskih izvođačkih prava. U toj su stavci i davanja namijenjena Fondu za pluralizam medija s pomoću kojega HRT sufinancira rad 150 radijskih i 27 televizijskih lokalnih postaja u Hrvatskoj. HRT jedini ima obrazovni, znanstveni, religijski, kulturni program, program za manjine, iseljeništvo. Iznos od 80 kuna nije se povećavao pet godina.
Atraktivna tema
Profesorica na Hrvatskim studijima, predsjednica udruge »Pretplatnik« Nada Zgrabljić-Rotar ne dvoji – Most se uhvatio atraktivne teme.
– Svatko voli kad se smanji pristojba, no krenulo se s naopake strane. Opasnost je u tome da bi na kraju moglo biti kolateralnih žrtava. Televizija će se vjerojatno sačuvati, no što će biti s vanjskom produkcijom, HAVC-om, Fondom za pluralizam – veli Zgrabljić-Rotar.
Pritom ističe bojazan da će sve sređivanje stanja na javnom servisu završiti na smanjenju pristojbe.
– To bi široku javnost zadovoljilo, ali i ostavilo hrpu neriješenih probleme još i većih nego li su sada – smatra Zgrabljić-Rotar, uz napomenu da se tu ne radi o obrani HRT-a, već kompletnog medijskog sustava.
Ono što bi pitanju pristojbe trebalo prethoditi prije svega je promjena Zakona o HRT-u i njegove pogubne odredbe, izglasane voljom SDP-a, da ravnatelja HRT-a bira saborska većina. Zatim bi valjalo prionuti preciznom definiranju Ugovora između HRT-a i Vlade ne bi li on uistinu postao osnovnim instrumentom funkcioniranja HRT-a. Netko bi, naime, konačno morao precizno definirati program, trošak njegove proizvodnje, pa bi bilo jasno i koliko vrijedi.
Plenkoviću jasno
Doda li se ovome činjenica da sve europske zemlje čuvaju svoje radiotelevizijske servise svjesne da komercijalne postaje nikada neće na komercijalnim osnovama proizvoditi ono što je obveza javnog servisa, jasno je da pristojba nije ono od čega se kreće kad se govori o HRT-u. Ponešto od toga jasno je predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću. Niža pristojba, možda ipak neće tako skoro.
– Stav HDZ-a je jasan. Zalažemo se za restrukturiranje javnoga servisa. Pitanje pretplate je samo jedna od tema. Odluku o visini pretplate ne mogu donositi dvije političke stranke. To je nadležnost Nadzornog odbora HRT-a. Za to treba promijeniti programski sporazum između Vlade i HRT-a – kazao je Plenković.
