Novi trend

Strah od salmonele pokrenuo novi trend: Kupci se ponovo okreću mesnicama i hrani iz susjedstva

Bojana Mrvoš Pavić

Glavnina kupaca u zadnje vrijeme pita za porijeklo mesa koje kupuje  / Snimio S. DRECHSLER

Glavnina kupaca u zadnje vrijeme pita za porijeklo mesa koje kupuje / Snimio S. DRECHSLER

Povećana je i prodaja mesa i jaja od malih domaćih proizvođača na crno, na način da se roba od njih naručuje telefonom ili mailom te dogovara dostava. Za proizvodnju na crno i prodaju takve hrane nema opravdanja. Svi moraju poštovati zakon – odgovara ministar poljoprivrede Tolušić



Otkad Ministarstvo poljoprivrede Tomislava Tolušića objavljuje sve nalaze veterinarske inspekcije o zaraženom mesu iz uvoza i opasnostima u hrani općenito, potrošači su se, kako se može čuti i vidjeti na terenu, okrenuli kupovanju domaćeg mesa u mesnicama. »Istina, promet nam je povećan ovih dana, ljudi žele domaće, provjereno i kvalitetno. Na djelu je ona britanska izreka ‘nisam toliko bogat da bih kupovao jeftino’. Hrvatsko je meso skuplje, ali ne samo da je provjerenije, nego i daleko kvalitetnije od uvoznog, pa kad ljudi jeftino kupe nešto iz uvoza, to i bace, vraćajući se nama« – kažu nam mesari na zagrebačkom Dolcu, trbuhu metropole. Ne može, napominju, kila odojka iz uvoza u trgovačkom lancu koštati 16 kuna – tu nas netko grdno, kažu, »mulja«, i itekako je upitno što je sve u tom mesu, odnosno čime je životinja hranjena.


Hoće li afera salmonela koja trese Hrvatsku trajno promijeniti navike potrošača da po komad mesa odu u mesnicu, a ne u trgovački centar, još je rano govoriti, no riječki mesari kažu da se kupci odjednom sve više informiraju o porijeklu mesa koje kupuju. Dakle, kupuju hrvatsko.


– Inače ne kupujem meso u mesnici, naprosto mi je preskupo i, nažalost, kupujem ga u trgovačkim centrima, a sve znate što se događa. Danas sam u mesnicu došla isključivo po krvavice – kazala nam je Riječanka Nevenka Lukač koju smo zatekli na izlasku mesnice Bržolica na Zametu. No, ova je gospođa izuzetak, a ne pravilo, kad je o ovoj mesnici riječ.





Udruga Prijatelji životinja pozivom koji kaže »Veganstvo pobjeđuje salmonelu« potrošače želi upoznati sa svim prednostima načina prehrane bez namirnica životinjskog porijekla. »Veganska prehrana je zaštita od bolesti srca i krvnih žila, karcinoma, dijabetesa i visokog krvnog tlaka, no njome također lako možemo izbjeći salmonelu, trihinelozu i opasna trovanja hranom. Današnji, masovni uzgoj životinja doseže brojke od više od 60 milijardi životinja godišnje. Živa bića se pretvaraju u biološke strojeve za proizvodnju hrane, a higijenski i životni uvjeti životinja izuzetno su pogodni za pojavu zaraznih bolesti. Trihinelozu je moguće dobiti jedino konzumacijom mesa, a salmonela se može naći u svim proizvodima životinjskoga podrijetla, kao što su meso i mesne prerađevine, jaja te mlijeko i mliječni proizvodi. Osobito je alarmantno što je rizik od kontaminacije salmonelom izuzetno visok jer se ona lako prenosi izmetom i neopranim rukama. Tako prijenosnici bolesti često postaju i zaposlenici u industriji hrane« – upozoravaju Prijatelji životinja. Pozivaju potrošače da »aferu salmonela« iskoriste kao poticaj na pozitivne promjene. »Zbog vlastitog, zdravlja naše djece, no i cijelog planeta dobro je razmisliti o prelasku na vegansku prehranu, barem na mjesec dana«, zaključuju.



Bitno porijeklo


– Mi već dva mjeseca imamo porast prometa, a kulminacija je bila proteklog vikenda, nakon što su na vidjelo izašle informacije o kvaliteti mesa uvoznog porijekla u trgovačkim centrima. I svaki dan sve više kupaca pita za porijeklo mesa – kaže nam vlasnik Bržolice Sandro Frank i ističe da u ovoj mesnici imaju ne samo 100 posto domaće proizvode, nego i vlastitu proizvodnju u Kastvu. Na svakom izloženom komadu mesa na pultu piše zemlja porijekla, dakle Hrvatska, navedeno je mjesto klanja, također Hrvatska, a to kupci cijene, barem oni koji si mogu priuštiti meso koje nije iz supermarketa po akcijskoj cijeni, i to posebice sad, kad Hrvatsku potresa afera o salmoneli u mesu i jajima.


– Ja inače kupujem meso u mesnicama, nekad ovdje u Bržolici, nekad na Grobniku, ali uvijek kod mesara koje poznajem. Razumijem da ljudi nemaju novca za meso kod provjerenog mesara i da su primorani kupovati po akcijskim cijemama u trgovačkim centrima i žao mi je zbog toga, jer pokazalo se da to, nažalost, može imati čak i fatalne posljedice – kaže nam Riječanin Predrag Begonja, koji je meso kupio u mesnici na Zametu.


Mesar Ivica Jurica koji ima mesnicu »Jure« u središtu Viškova kaže nam da je prošlo premalo vremena od afere salmonela da bi mogao ocijeniti ima li sad više prometa nego prije.


– Nekako se to sve zbilo uoči vikenda, a vikend je kod mene specifičan i inače bolje radim subotom i nedjeljom. Vrijeme će pokazati jesu li kupci trajno izgubili povjerenje u kvalitetu mesa u trgovačkim centrima ili ne, ali veseli me što već sad mogu konstatirati da posljednjih nekoliko dana 99 posto kupaca pita za porijeklo mesa koje kupuje – kaže nam Jurica, koji u svojoj mesnici ima meso isključivo hrvatskog porijekla.


Povećana je, međutim, kako doznajemo, i prodaja mesa i jaja od malih domaćih proizvođača na crno, na način da se roba od njih naručuje telefonom ili mailom te dogovara dostava na vrata, ili na dogovorenim punktovima u gradu. Na taj način najviše kupuju ljudi, uglavnom mlade obitelji, koje žele jesti organski uzgojeno – perad koja se hrani vani, te jaja tih kokica, govedinu koja je pasla, svinjetinu koja nije hranjena industrijskom stočnom hranom.


Bez kontrole


»Unatrag nekoliko dana me stalno zovu ljudi koji žele domaće. Ja vam danas zakoljem piceka i očistim ga, stavljam u frižider, i sutra je on na vašim vratima, gdje god u Zagrebu bili, cijena 25 kuna po kilogramu. Imam i odojka, purice, teletinu«, kaže nam jedan od malih proizvođača iz okolice Zagreba koji, veli, godišnje proda po nekoliko stotina pilića. Perad je, kaže, iz njegovog uzgoja, hrani se vani, i kako mu nije bitna količina nego kvaliteta, tovljenje traje dulje nego što je kod industrijske proizvodnje slučaj. Na pitanje kako, međutim, potrošači mogu vjerovati takvoj proizvodnji, bez ikakve veterinarske kontrole, odgovara kako nikakve opasnosti nema jer se meso sutradan po klanju dostavlja kupcima, što nije slučaj u uvoznom lancu. »Pile iz Poljske u Hrvatsku mora doći svježe, i vozi se u hladnjačama na plus četiri stupnja Celzija, no dogodi li se iz nekog razloga porast temperature, salmonela se razvija u roku od dva sata«, kaže nam ovaj proizvođač.


»Za proizvodnju na crno i prodaju takve hrane nema opravdanja. Svi moraju poštovati zakon«, odgovara ministar poljoprivrede Tolušić na opasku kako se potrošači pojačano zanimaju za domaće meso »iz susjedstva«, koje zaobilazi trgovine. I dalje će, kaže, objavljivati sve inspekcijske nalaze, koliko god mržnje trgovačkih lanaca i uvoznika na sebe navlačio. A to se, veli, događa.


»Objava inspekcijskih nalaza nije stup srama, kako oni to doživljavaju, nego briga za zdravlje ljudi. U ovoj je godini, dosad salmonela u hrani pronađena 67 puta. Jeste li vidjeli ijednu obavijest o tome? Niste, jer ništa nije objavljivano. Ovo što se sad događa nije izvanredna situacija, nekakva epidemija salmonele, nego samo objavljujemo sve što pronađemo. I dosad je bilo ovoliko salmonele, samo nije objavljivano. Vjerujem da će s vremenom proizvođači sami početi paziti što nam šalju u Hrvatsku, a ako se vidi da od jednog te istog proizvođača često dolazi ista, problematična roba, on mora nestati s tržišta«, kaže nam Tolušić. Nije, napominje, protiv uvoznog, pod uvjetom da je dobro i kvalitetno kao i domaće.


Uvozno sumnjivo


»Dok god je uvozno lošije i sumnjivo, pozivat ću potrošače da kupuju domaće, definitivno provjerenije. Za svaki komad hrvatskog mesa znamo odakle je i kakav je. Uvoznome samo možemo vjerovati na riječ, odnosno deklaraciji koju sa sobom donese, a ta se riječ do sada nije pokazala pouzdanom« – dodaje Tolušić. Na pitanje hoće li veterinarska inspekcija i dalje biti ovako revnosna kao posljednjih dana, ministar odgovara potvrdno, uz napomenu kako je uvjeren da će i uvoznici odsad biti puno oprezniji.


Kad bi ga svi potrošači u Hrvatskoj poslušali pa kupovali samo domaće, pitamo Tolušića, police bi vrlo brzo ostale prazne. »Naravno da domaća proizvodnja ne bi zadovoljila potrebe, ali ulaganjima i revitalizacijom proizvodnje, stvari bi se s vremenom promijenile«, ističe ministar, s kojim se slaže i profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu Ante Ivanković, stručnjak za uzgoj goveda. Kad bi selo oživjelo, kaže on, i ulaganja u poljoprivredu bila bi povećana, Hrvatska bi sama mogla hraniti ne četiri i pol, nego 15 milijuna ljudi.


»Prije 40 godina Hrvatska je proizvodila 1,1 milijuna goveda. Danas 30 posto potrebnih goveda uvozimo«, kaže profesor. Prije rata, 1991. godine, potvrđuju podaci Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je imala već puno manje, 757 tisuća goveda, lani tek 455 tisuća. Broj domaćih svinja pao je sa 1,6 milijuna 1991. godine na 1,1 milijun lani, a broj peradi sa 16,5 milijuna na samo deset. Sve što nedostaje, dolazi iz uvoza. Na pitanje kako, nakon ovakvih otkrića o zaraženom mesu, uvozu uopće više vjerovati, Ivanković odgovara kako sustav kontrole ima propusta, no neka kontrola ipak postoji. Kod kupovine mesa na crno, upozorava, kontrole nema pa tako ni sigurnosti za potrošače.