Ljudi imaju pravo odlučivati na referendumu o prodaji autocesta, ali i o eventualnoj prodaji velikog poljoprivrednog zemljišta, nekretnina, strateške infrastrukture, tvrtki kao što su HEP, Croatia osiguranje ili HPB, naglašava Mijat Stanić, koji je od samog početka bio protiv ideje monetizacije autocesta
RIJEKA Pravo na donošenje odluke o monetizaciji autocesta možda neće biti isključivo u nadležnosti hrvatske Vlade, već svih građana Hrvatske.
Uvjet je raspisivanje referenduma o čemu postoji i inicijativa Nezavisnog cestarskog sindikata, koji najavljuje prikupljanje potpisa u cijeloj Hrvatskoj pod geslom kako se mora spriječiti rasprodaja strateške hrvatske imovine.
Ukoliko se referendum doista dogodi velika je vjerojatnost kako građani neće podržati monetizaciju, što pokazuju i dosad provedene ankete, pa bi tako željene tri milijarde eura prihoda u državnom proračunu, mogle ostati neostvarene.
Direktna demokracija
Ovisno o odzivu građana, akcija bi mogla imati i puno širi odjek od odlučivanja o budućnosti autocesta. Predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić naglašava kako je intencija stvoriti građansku platformu za direktnu demokraciju, odnosno uključivanje građana u donošenje odluka svaki put kad je riječ o prodaji strateški važne državne imovine.
Jesenski rok
Za tu opciju najglasnije se zalagao bivši potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, koji je tu ideju spominjao i prije posljednjih parlamentarnih izbora. Stvari su sada odmakle puno dalje od ideje, jer je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, nakon provedenog natječaja za savjetnika, nedavno sklopilo ugovor s najboljim ponuditeljem, a to je Erste Group Bank, koja je dala najnižu financijsku ponudu od 50,8 milijuna kuna za svoje usluge savjetovanja.
Erste banka sada bi trebala do rujna ponuditi pet ili šest modela za potencijalno koncesioniranje (monetiziranje), te bi Vlada nakon toga, vjerojatno tijekom jeseni, morala donijeti odluku hoće li prihvatiti neki od modela i krenuti u monetizaciju.
Ista sigurno ne može biti završena prije 2014. godine zbog vrlo kompliciranog postupka odabira najboljeg ponuditelja i pripreme koncesijskog ugovora, koji bi u razdoblju od narednih 20 do 30 godina trebao regulirati sva prava i obveze u korištenju i upravljanju oko 1.050 kilometara autocesta koliko imaju Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka-Zagreb.
Upravo spomenuti rok do jeseni važan je u kontekstu eventualnog referenduma. U Nezavisnom cestarskom sindikatu planiraju pokrenuti veliku javnu raspravu u koju se želi uključiti struku, nezavisne udruge i intelektualce, te same građane, nakon čega će se pripremiti i štandovi za prikupljanje potpisa u svim većim hrvatskim mjestima i gradovima.
Tražit će se i podrška od drugih sindikata, ali ne i od političkih stranaka. Mijat Stanić ističe kako nema nikakve šanse da sindikat u bilo kojim okolnostima odustane od referenduma, odnosno da se ponovi negativno iskustvo sa referendumom protiv izmjena Zakona o radu, gdje sindikalci nisu proveli volju građana, jer su odustali od referenduma.
Važan adut Vlade u kontekstu monetizacije autocesta mogla bi biti i ideja o aktiviranju domaćeg kapitala, odnosno učešću mirovinskih fondova u monetizaciji.
Procjenjuje se da bi fondovi mogli uzeti maksimalno 20 posto udjela, odnosno do iznosa od 5 milijardi kuna, dok bi ostatak izvjesno morao pripasti stranom koncesionaru.
Moguće je i da bi interes mogle pokazati i neke od moćnih globalnih korporacija, koje su se natjecale za posao savjetnika, kao što su J.P. Morgan, Goldman Sachs, N.M. Rotschild & Sons ili BNP Paribas.
Neslužbeno se procjenjuje da bi interes mogla iskazati i Kina, ali su sve to zasad tek špekulacije.
Izvjesno je samo da su HAC i ARZ-a prezaduženi, kao i da će ovim državnim tvrtkama najgore biti upravo 2013. i 2014. godine kada zajedno moraju otplatiti oko 1,6 milijardi eura kredita.
Bez HDZ-a
– Vremena ima dovoljno jer možemo prikupljati potpise do dana sklapanja koncesijskog ugovora. Potrebno nam je oko 400.000 potpisa građana i to realno možemo prikupiti. Prvo ćemo odrediti mjesta i gradove, a onda krećemo u akciju, vidjet ćemo točno kada, ali sigurno do kraja ove godine. Ljudima želimo vratiti samopouzdanje da mogu utjecati na važne odluke. Kada prikupimo potpise od referenduma nećemo odustajati. Znam da su Karamarko i HDZ također spominjali referendum, ali s njima nikakva suradnja ne dolazi u obzir, jer upravo HDZ snosi ogromnu odgovornost za pljačku provedenu u Hrvatskim autocestama, pa sada nemaju apsolutno nikakvog moralnog niti političkog kredibiliteta pozivati na spašavanje državne imovine, koju su upravo oni doveli na rub uništenja, zaključuje Stanić dodajući kako je svatko kao pojedinac dobrodošao u podršci referendumu, neovisno o tome je li član neke političke stranke ili ne.
No, suradnje s bilo kojom političkom strankom na ovom pitanju neće biti, neovisno o tome da li je riječ o oporbi ili vladajućima, HDZ-u ili SDP-u.
Sindikalne ambicije su očito velike, preostaje tek vidjeti hoće li pridobiti i povjerenje građana Hrvatske.
