Snizivši rejting Hrvatskoj na neinvesticijsku razinu, agencija Fitch samo je potvrdila ono što su dvije velike agencije već učinile, a sada bi valjalo, smatraju analitičari, skupiti političku volju i iskoristiti proceduru prekomjernog deficita (EDP) da se konačno provede konsolidacija javnih financija
ZAGREB Snizivši rejting Hrvatskoj na neinvesticijsku razinu, agencija Fitch samo je potvrdila ono što su dvije velike agencije već učinile, a sada bi valjalo, smatraju analitičari, skupiti političku volju i iskoristiti proceduru prekomjernog deficita da se konačno provede konsolidacija javnih financija.»Agencija Fitch samo je potvrdila ono što su dvije velike rejting agencije – Moody’s i Standard&Poor’s – već učinile. Pritom je jasno istaknut problem Hrvatske – javne financije i izostanak gospodarskog rasta«, kaže Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.Agencija Fitch Ratings smanjila je u petak kreditni rejting Hrvatske za jedan stupanj, s ‘BBB-‘ na ‘BB+’, uz stabilne izglede, jer se pogoršala fiskalna situacija i jer će ove godine hrvatsko gospodarstvo ponovno zabilježiti pad.
Pogoršanje fiskalnih izgleda
Fitch je rejting Hrvatske spustio na neinvesticijski (špekulativni), kao što su to prije učinili Moody’s i Standard & Poor’s. Kod Moody’sa Hrvatska ima rejting ‘Ba1’, sa stabilnim izgledima, dok kod S&P-a ima ‘BB+’, s negativnim izgledima. U Fitchu navode nekoliko ključnih razloga koji su ga naveli na snižavanje rejtinga. Među njima je pogoršanje fiskalnih izgleda Hrvatske od posljednje revizije rejtinga u studenome 2012. godine.Agencija je tako svoje procjene deficita opće države u ovoj godini povećala s 3,9 na 4,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a procjene rasta duga opće države, sa 62 na 66 posto BDP-a do 2016. godine.Procjene slabog rasta gospodarstva narušavaju izglede za fiskalnom konsolidacijom i postizanje održivosti javnoga duga, kažu u Agenciji. Iako podaci za drugo tromjesečje ove godine pokazuju da se stopa gospodarskog pada usporava, u Fitchu procjenjuju da će ove godine gospodarstvo pasti po stopi od 0,9 posto, dok su prije očekivali rast od 0,3 posto.
HDZ-ov predsjednik Tomislav Karamarko komentirajući danas odluku agencije Fitch da smanji kreditni rejting Hrvatske na razinu tzv. »smeća« ocijenio je kako se, nažalost, negativni trendovi nastavljaju – BDP pada i raste proračunski deficit na 6 milijardi kuna.Stručnjaci našeg gospodarskog tima, za koji kažu da ne postoji, smatraju da bi se moglo dogoditi da dođu u pitanje isplate mirovina i plaća u prosincu, rekao je Karamarko novinarima uoči obilježavanja 23. obljetnice osnutka Mladeži HDZ-a.Na tvrdnje kritičara da HDZ nema gospodarski program Karamarko je rekao kako oni »nemaju pojma« i da će program objaviti kad počne kampanja. Cijelo vrijeme se ide na izjednačavanje HDZ-a i SDP-a koji je de facto uništio državu u posljednjih godinu i pol dana i nas koji smo alternativa i oporba. Uvjeren sam da ću i ovaj mjesec biti najnepopularniji iako nisam upropastio odnose s EU, nisam premijer koji je hrvatski kreditni rejting doveo u smeće, izmislo lex Perković i napravio čitav niz gluposti.
EDP prilika koju valja iskoristiti za konsolidaciju
Između ostalog, u Fitchu ističu i da bi nedavni ulazak Hrvatske u Europsku uniju mogao osigurati put prema fiskalnoj konsolidaciji kroz proceduru prekomjernog deficita (EDP).»Procedura prekomjernog deficita čvršći je mehanizam u usporedbi s dosadašnjim stanjem. Taj mehanizam Hrvatskoj otvara priliku da se pod vanjskim pritiskom napokon pozabavi fiskalnom konsolidacijom, kad već nije u dosadašnjem dugoročnom razdoblju. Tu bi priliku trebalo pametno iskoristiti«, napominje Stojić.No, kako dodaje, ipak je to stvar političke volje.»Na primjeru nekih članica EU-a vidjeli smo da taj mehanizam i nije tako strog, na što je mogao djelovati zamor u EU oko reformi te MMF-ove kritike glede prebrzog tempa fiskalne konsolidacije. Valjalo bi imati političke volje da se ta procedura iskoristi za konsolidaciju proračuna«, zaključuje Stojić.U Ministarstvu financija jučer se moglo čuti da ne očekuju veće rasprave s Europskom komisijom oko procedure prekomjernog deficita, jer će Hrvatska sasvim izvjesno ući u tu proceduru nakon što Eurostat 21. listopada službeno objavi podatke o proračunskom deficitu i javnom dugu.Svjesni su, kako ističu, da će proračunski deficit primjenom metodologije Eurostata biti zasigurno veći nego do sada, a posve izvjesno će biti veći od tri posto BDP-a.Prema preliminarnim podacima Ministarstva, ukupni manjak u državnom proračunu na kraju kolovoza ove godine iznosio je 13,02 milijarde kuna, što je otprilike 3 milijarde više od plana. To čini 3,8 posto domaćeg BDP-a.U Ministarstvu najavljuju da će javnost idući tjedan biti upoznata s mjerama fiskalne politike te aktivnostima koje vlada kani poduzeti radi smanjenja deficita i to djelovanjem na obje njegove strane – i prihodnu i rashodnu.
