ZAGREB Preko sedam tisuća radnika, prema zadnjim podacima Porezne uprave, plaću nije primilo tri mjeseca uzastopno ili tri mjeseca unutar perioda od pola godine. Oni rade kod 2.595 poslodavaca – fizičkih i pravnih osoba. Od sredine 2014. godine kada je prvi puta objavljena »lista srama«, odnosno popis poslodavaca koji neredovito isplaćuju plaću, značajno je smanjen i broj poslodavaca – fizičkih i pravnih osoba – i broj radnika koji su za svoj rad neredovito plaćeni. Radnici koji neredovito primaju plaću, pak, i danas se kao i godinama unatrag suočavaju s istim problemom: kada im u jednom mjesecu poslodavac uz redovitu plaću isplati i dugovanu plaću ili plaće, njihovo primanje pojede porez.

Zahtjev sindikata

Naime, u takvim slučajevima radnik ne ostvaruje dva ili tri osobna odbitka, već samo jedan, a prihod se kumulativno oporezuje pa se i porez na dohodak plaća po višoj stopi od stope koju bi radnik platio da mu je plaća isplaćena s danom dospijeća.

Sindikati odavno traže da se izmjenama Zakona o oporezivanju dohotka uvede izuzetak kojim bi se ukinulo dodatno porezno opterećenje radnika koji neredovito primaju plaću. Takva incijativa zadnji put je prema Vladi odaslana negdje u ovo vrijeme prošle godine, kada je bivša Vlada osigurala sredstva za isplatu tri zaostale plaće radnicima Imunološkog zavoda. Uoči prijevremenih izbora Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) zahtjev ponavlja. A političari redom odgovaraju kako treba pronaći načina da se porezni problem s kojim se suočavaju radnici kojima poslodavci plaće ne isplaćuju redovito riješi.

Iako su u kratkom roku, onda kada im novac najviše treba, radnici s neredovitim isplatama plaća zakinuti, kada se podvuče crta oni natrag dobiju pretplaćeni porez. Naime, sve »anomalije« sravne se s godišnjom prijavom poreza na dohotak, kada se radniku prizna njegov kompletan osobni odbitak, obavi preračun i u pravilu radnicima vrati pretplaćeni porez. Međutim, u situaciji neredovite isplate plaća radnicima je svaka kuna bitna i to što će im nešto biti vraćeno za godinu dana, puno im ne znači u svakodnevnom preživljavanju.

I u SDP-u i u HDZ-u svjesni su problema s kojim se radnici suočavaju u slučaju da im u jednom mjesecu poslodavac isplati dugovane plaće iako im se »oduzeto« na kraju vrati. No, ističu kako je to dosta kompleksno pitanje kojemu treba pristupiti oprezno.

Kompliciran zadatak

Jedan od naših sugovorika u HDZ-u navodi kako je stranka svjesna problema i razmišljaju kako pomoći radnicima s neredovitim isplatama plaća, iako o tome u svom gospodarskom programu ne govore. I u HDZ-u kao i u SDP-u, ističu kako treba biti oprezan s uvođenjem iznimki u Zakon o oporezivanju dohotka, jer bi jedna iznimka za sobom mogla povući i neke druge. Stoga su u SDP-u skloniji ideji da se sa sindikatima pronađe rješenje koje ne bi stvaralo iznimku u poreznom sustavu. Na koji bi se to način konkretno reguliralo, ni lijevi ni desni za sada ne otkrivaju.

U Mostu poručuju kako je to pitanje u kojem staju na stranu sindikata, jer je oko pitanja oporezivanja dugovanih plaća potrebna čista regulacija koje ne smije ići na štetu radnika. Smatraju kako bi dugovane plaće trebale biti oporezovane kao da su isplaćene u mjesecu u kojem su dospjele. I Pametno navodi kako se dugovane plaće ne bi smjele oporezivati kumulativno. No, nisu sigurno da bi za to bilo dovoljno izmijeniti samo Zakon o porezu na dohodak. Prije svega, navode, radi se o tehničkoj spremnosti Porezne uprave da prepozna, prati i kontrolira ovakve slučajeve u kojima radnici nemaju nikakvu krivnju u odnosu na one koji sličnim postupanjem pribavljaju korist za sebe u obračunu poreza na dohodak na kraju godine.