Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 22° 26
Sutra: 22° 22° 26
24. rujna 2018.
'Točka na P' Kim CUCULIĆ

Komentar Što stoji iza licemjernog američkog izbora ljepote?

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 10. lipanj 2018. u 21:47 2018-06-10T21:47:58+02:00

S natjecateljicama će se razgovarati o njihovim strastima, inteligenciji i razumijevanju uloge miss Amerike, a one same  će imati priliku »pokazati svijetu tko su kao osobe, iz dubine duše«

Ovaj tekst pišem sa stajališta nekoga tko je protiv raznih izbora ljepote, bez obzira na to jesu li u pitanju žene ili muškarci. To mi se uvijek činilo kao suvremena inačica pregledavanja i kupovanja robinja/robova ili trgovina ljudskim »mesom«.

U antičkom Rimu, primjerice, ponekad su robovi bili izloženi na postoljima koja su se okretala, a na ploči pred njima nalazili su se podaci o podrijetlu, zdravlju, karakteru, inteligenciji, obrazovanju i slično. Cijene su varirale ovisno o starosnoj dobi i kvaliteti, pri čemu su najvredniji robovi dostizali vrtoglave cijene.

Kako su Rimljani željeli znati što točno kupuju, robovi su na prodaju izlagani nagi. Trgovac je morao primiti prodanog roba natrag u roku od šest mjeseci ako je rob imao nedostatke na koje nije bilo ukazano prilikom prodaje, odnosno morao je kupcu nadoknaditi štetu. Robovi koji su na aukciji prodavani bez garancije, nosili su na glavi kapu.

Sad nam je povod najnovija odluka organizatora izbora za miss Amerike, kojom je ukinuta kategorija natjecanja u kupaćim kostimima - uz obrazloženje da se sudionice više ne ocjenjuju na osnovi izgleda - što se čini kao obično licemjerje i svojevrsni paradoks.

Riječ je o natjecanju koje je počelo prije gotovo stotinu godina u Atlantic Cityju kao natjecanje ljepotica u kupaćim kostimima, s ciljem privlačenja turista u grad u New Jerseyju, podsjeća Associated Press.

U zadnje se vrijeme, međutim, pojavio otpor natjecanju u kupaćim kostimima, a u manjoj mjeri i nastupima u večernjoj toaleti, za što neki kažu da je zastarjelo.

Skandal s e-mailovima bivših dužnosnika izbora za miss Amerike u kojima su vrijeđali inteligenciju, pojavu i seksualne živote ranijih pobjednica, doveo je do promjena na vrhu u organizaciji i sada tri najviša položaja drže žene. Gretchen Carlson, bivša miss Amerike, koja je na čelu odbora povjerenika natjecanja, najavila je ukidanje nadmetanja u kupaćim kostimima.

Objasnila je da kandidatkinje neće ocjenjivati na temelju izgleda, jer ih u prvom redu zanima tko su one. Carslon, zbog čije je tužbe za seksualno uznemiravanje ostavku podnio bivši predsjednik Fox Newsa, Roger Ailes, rekla je da su se potencijalne natjecateljice žalile da ne žele izlaziti u kupaćim kostimima i s visokim potpeticama.
Upitana strahuje li da bi mogli pasti televizijski rejtinzi natjecanja, Carlson je odgovorila da ne, budući da dio s kupaćim kostimima nije bio najgledaniji segment i da su gledatelji bili zainteresiraniji za nadmetanje u talentima. Promjena u izboru za miss Amerike počet će od rujna ove godine.

Osim što ukidaju dio s kupaćim kostimima, organizatori će ukinuti i pojavljivanje natjecateljica u večernjim haljinama, a djevojke će se odijevati u nešto u čemu se osjećaju dobro i što izražava njihov osobni stil. Umjesto dijela kad su se žene pojavljivale u kupaćim kostimima, s natjecateljicama će se razgovarati o njihovim strastima, inteligenciji i razumijevanju uloge miss Amerike.

Carlson dodaje da će natjecateljice imati priliku »pokazati svijetu tko su kao osobe, iz dubine duše«.

Izgleda da se pokret Me Too odrazio i na ovako banalan segment kao što je izbor za miss, ili je možda riječ o porastu konzervativizma u današnjoj Americi. Inače se od natjecateljica traži da dostave svoje mjere - grudi, struka i kukova, koji se često čitaju pred publikom.

Međutim, u Peruu - zemlji gdje broj ubijenih žena dostiže alarmantne okvire - prošle godine djevojke na sceni iskoristile su trenutak kad je sva pažnja usmjerena na njih kako bi predstavile malo drugačije brojeve - koliko ljudi pogađa rodno zasnovano nasilje. Predstavljanja na natjecanjima izgledala su ovako: »Moje ime je Camila Canicoba i predstavljam grad Limu.

Moje mjere su 2.202 slučaja femicida, prijavljenih tijekom proteklih devet godina u mojoj zemlji. Moje ime je Juana Acevedo i moje mjere su više od 70 posto žena koje su žrtve maltretiranja na ulicama moje zemlje.

Moje ime je Luciana Fernández i predstavljam grad Huánuco. Moje mjere su 13.000 djevojaka koje su žrtve seksualnog nasilja na našoj zemlji. Moje ime je Melina Machuca i predstavljam grad Cajamarcu. Moje mjere su više od 80 posto žena koje su žrtve nasilja u mom gradu.

Moje ime je Almendra Marroquín i predstavljam grad Cañete.

Moje mjere su više od 25 posto djevojčica i tinejdžerki koje zlostavljaju u školama. Moje ime je Bélgica Guerra i predstavljam grad Chinchu. Moje mjere su više od 65 posto visokoškolovanih žena koje napadaju njihovi partneri. Moje ime je Romina Lozano i predstavljam Callao. Moje mjere su 3.114 žena koje su bile žrtve trgovine ljudima do 2014. godine.«
Nisu samo natjecateljice bile te koje su željele fokus večeri staviti na nasilje nad ženama. Organizatori izbora su se pobrinuli da tijekom njihove šetnje po pisti, na ekranu iza njih budu prikazani novinski tekstovi o ubijenim i napadnutim ženama. Na kraju su natjecateljice upitane koje bi zakone promijenile da bi se borile protiv femicida. Organizatorica izbora i nekadašnja misica Perua Jessica Newton kaže da je odlučila ovaj događaj posvetiti rodno zasnovanom nasilju kako bi utjecala na osnaživanje žena.

»Svatko tko ne čini ništa da spriječi nasilje je sudionik«, istaknula je.
Ovaj problem nadilazi granice Perua. Cijela Latinska Amerika zahvaćena je pokretom pod nazivom »Nijedna više«, a tisuće žena su ispunile ulice svojih gradova zahtijevajući kraj rodno zasnovanog nasilja. Ovaj pokret stvoren je 2015. godine u Argentini, gdje se broj femicida konstantno povećava.

Statistike pokazuju da u Argentini svakih 30 sati bude ubijena jedna žena. Povod prosvjedima bilo je ubojstvo 14-godišnje Chiare Paez, koja je osmom tjednu trudnoće prebijena i živa zakopana od strane svog 16-godišnjeg dečka. Prosvjedi su se održali u gradovima diljem Argentine u povodu sve većeg broja femicida, a prosvjedovalo se i u susjednim državama, Čileu i Urugvaju.

Prosvjednici su držali natpise »Niti jedna više« i nosili majice s imenima i slikama žrtava u marširanju prema zgradi Kongresa u Buenos Airesu, osuđujući rodno uvjetovano nasilje. Prosvjed se vrlo brzo proširio i svim društvenim mrežama. Nasilje nad ženama i dalje ostaje velik problem u Argentini, bez obzira na zakon iz 2012. godine kojim su određene strože kazne za obiteljsko nasilje.

Anketa za Thomson Reuters Foundation pokazala je da je Buenos Aires šesti grad u svijetu s najopasnijim sustavom prijevoza za žene. Ispred njega se kao najopasniji navode Bogota i Lima. Podaci UN-a pokazuju da 35 posto žena i djevojaka diljem svijeta u nekom trenutku života postanu žrtve nekog oblika fizičkog i/ili seksualnog nasilja.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Originalni zimski kotači na dar uz kupnju novog automobila
Zima s pet zvjezdica uz BMW i MINI vozila

Originalni zimski kotači na dar uz kupnju novog automobila