HDZ-ova ideja unijela zbrku u kalendaru državnih praznika

Što sa Spomendanom Hrvatskog sabora: Bude li Dan državnosti 30. svibnja, što će biti 25. lipnja?

Tihomir Ponoš

Sabor je 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o  suverenosti i samostalnosti  i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske / Foto Arhiva NL

Sabor je 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske / Foto Arhiva NL

Činjenica je da 25. lipnja nije zaživio kao praznik nego kao neradni dan. Dan državnosti trebao bi biti simbolički važan, a ako mu se mijenja datum, onda mu se ruši simbolički sadržaj, kaže Sven Marcelić



ZAGREB  Proslavom Dana državnosti 25. lipnja, pri čemu se u četvrtak mnogo češće spominjao 30. svibnja, vjerojatno je kod nekih stanovnika dodatno unesena zabuna  u kalendar državnih praznika. Mnogi građani imaju poteškoća s državnim praznicima, ne znaju što se  slavi 25. lipnja, a što 8. listopada, a sada se ponovo inicira da se ono što se slavi 25. lipnja ponovo slavi 30. svibnja jer se to što se slavi 25. lipnja do 2001. slavilo 30. svibnja.


Vladimir Šeks založio se da se 30. svibnja ponovo obilježava kao Dan državnosti, a promjenu datuma obilježavanja Dana državnost i njegovo seljenje s 30. svibnja na 25. lipnja ocijenio je nerazumnim potezom.


Bozanićeva homilija


Za to da 30. svibnja ponovno bude državni praznik s oltara crkve sv. Marka založio se i kardinal Josip Bozanić, ali nije spomenuo državnost u tom kontekstu. On je  kazao da ako bi se jednim spomenom htjelo obilježiti događaje od prije 25 godina, a riječ je o propasti socijalističkog i uspostavi višestranačkog demokratskog poretka, onda bi to bilo moguće pod nazivom »spomena hrvatske slobode« i on bi se »s pravom mogao vezati uz 30. svibnja 1990. godine«. To da će 30. svibnja ponovno biti Dan državnosti najavio je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko u lipnju prošle godine, o obljetnici osnivanja stranke.



30. svibnja 1990.  Spomendan Hrvatskoga sabora, do 2001. obilježavan kao Dan državnosti u sjećanje na dan kada je konstituiran prvi višestranački Sabor u povijesti Hrvatske izabran općim pravom glasa  25. lipnja 1991.  Dan državnosti – Sabor je na temelju referenduma provedenog u svibnju i nakon neuspjeha pregovora s ostalim jugoslavenskim republikama o izlasku iz krize donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. Primjena ustavne odluke 7. srpnja na temelju Brijunske deklaracije odgođena je za tri mjeseca na zahtjev Europske zajednice kako bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem  8. listopada 1991.  Dan neovisnosti – Sabor je donio Odluku o raskidu svih državnopravnih sveza Republike Hrvatske s bivšom državom SFRJ nakon isteka tromjesečne odgode Ustavne odluke od 25. lipnja


– Čim ponovno preuzmemo odgovornost za vođenje države, vratit ćemo 30. svibnja kao Dan državnosti, izjavio je tada.


Promjenu datuma obilježavanja Dana državnosti s 30. svibnja na 25. lipnja inicirao je 2001. godine saborski zastupnik HSLS-a i tadašnje vladajuće koalicije Ivo Škrabalo. Tada je usvojen novi Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima. Škrabalo je Dan državnosti htio izravno vezati uz odluku Sabora o proglašenju neovisnosti, a ne uz prvu sjednicu višestranačkog demokratskog Sabora koja sa samom državnošću ima veze, ali posredno.


Bivši predsjednik HDZ-a i bivši premijer Ivo Sanader najavljivao je da će Dan državnosti vratiti 30. svibnja, ali u više od pet i pol godina koliko je bio premijer, a njegova stranka kontrolirala većinu u parlamentu, to nije predložio. Činjenica je da 25. lipnja nije zaživio kao praznik nego tek kao neradni dan. Ljudi znaju da taj dan ne moraju na posao (baš kao što ne moraju ni 8. listopada), ali zapravo mnogi ne znaju zašto.


Ivan Rimac s Pravnog fakulteta u Zagrebu samu je raspravu vođenu u četvrtak na Dan državnosti ocijenio neprimjerenom, a pokazalo se i da »ne znamo napraviti proslavu državnosti«.


– Više se raspravljalo o 30. svibnju nego o onome što je bilo 25. lipnja i zašto je taj datum praznik, kazao je Rimac. Umjesto te rasprave bolje bi bilo da smo imali retrospektivu učinjenoga od 25. lipnja 1991. godine do danas, da se vidi koliko je Hrvatska napredovala, a toga je u javnosti bilo minimalno, izrazio je svoje nezadovoljstvo Rimac.


Nužna rasprava


– Nemam ništa protiv toga da slavimo i 30. svibnja, a o tome treba raspravljati, pa i kao o zakonskom prijedlogu, ali ne 25. lipnja, kazao je Rimac i dodao da što se njega tiče državni praznici mogu biti i 30. svibnja i 25. lipnja i 5. kolovoza i 8. listopada, »ali treba promovirati što se slavi koji dan«.


Sociolog Sven Marcelić sa Zadarskog sveučilišta također je upozorio na neznanje ljudi o tome što se kojega dana obilježava i zašto.


– Slabo smo izbrendirali Dan državnosti sami među sobom, kazao je Marcelić. Njega je sama promjena na 25. lipnja zbunila jer se navikao na 30. svibnja. Rasprava koju vode političari o tome da 30. svibnja ponovo bude što je nekad bilo ne vode samo pravnim i političkim argumentima nego i emocijama, posebno sudionici događaja.


– Dan državnosti trebao bi biti simbolički važan, a ako se Danu državnosti mijenja datum, onda mu se ruši simbolički sadržaj, zaključio je Marcelić. Naravno, pitanje je što ćemo, dođe li HDZ na vlast i ponovno proglasi 30. svibnja Danom državnosti, praznovati 25. lipnja.