RONILAČKI TURIZAM

Što donosi novi pravilnik o ronjenju?

Alenka Juričić Bukarica

Foto: Arhiva NL

Foto: Arhiva NL

Novi Pravilnik tiče se svih subjekata koji sudjeluju  u ronjenju, s time da neki to rade profesionalnije, a neki manje profesionalno i upravo se iz tih razloga novim zakonskim propisima želi uvesti više reda i povećati sigurnost



RIJEKA – Na Kvarneru ima 60-ak registriranih ronilačkih centara, od kojih četrdesetak aktivnih. Ronioci koji dolaze na ovo područje uživati u ljepotama podmorja u prosjeku imaju između 40 i 50 godina, dobri su potrošači i nisu isključivo vezani za ljetnu sezonu. Za mnoge, ronjenje je pravi – digitalni detox. U miru i tišini plavetnila. Čulo se to, uz ostalo, na jučerašnjoj sjednici Strukovne skupine podvodnih aktivnosti u gospodarstvu Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Rijeka na čijem je dnevnom redu bio, među ostalim, i novi Pravilnik o ronjenju vezan za sigurnost ronjenja u unutrašnjem moru Hrvatske.


Više reda


Ferdinand Hitrec, predsjednik Sekcije ronilačkog turizma HGK ŽK Rijeka, tom je prilikom pojasnio kako se novi Pravilnik tiče svih subjekata koji sudjeluju u ronjenju, s time da neki to rade profesionalnije, a neki manje profesionalno i upravo se iz tih razloga novim zakonskim propisima želi uvesti više reda i povećati sigurnost.


– Naše nadzorne službe su vrlo dobre, od kapetanije do inspekcija, a oni će sada imati i kvalitetne instrumente nadzora. Naime, uvodi se elektronski dnevnik ronjenja, dakle ne više papirnati, te će organizatori ronjenja bilo klubovi, bilo centri, ispisati taj dnevnik u elektronskom formatu. On će doći diretno na ruke kapetanije i policije i te službe, kada izađu na more, već će imati informaciju na kojoj se poziciji nalazi koji brod, s koliko ronilaca… 





Hrvatska turistička zajednica (HTZ) za iduću godinu planira obnoviti bazu podataka i na web stranici napraviti novi pregled ponude ronjenja u Hrvatskoj. Trenutno na njihovim stranicama ima 116 lokacija, međutim podaci su zastarjeli, a kako se čulo na sjednici, neki od navedenih centara ni ne djeluju. Radit će se kompletno nove fotografije, njih 150 će se postaviti i u on-line bazu te će biti moguće njihovo korištenje, postavit će se i 27 tekstova o ronjenju namijenjenih široj publici i to sve kako bi se ponuda ronjenja što više promovirala i predstavila široj publici.



Dakle, sa svim potrebnim podacima. Samim time, ukoliko zateknu ronioce koji nisu registrirani, automatski idu u kontrolu. Dakle, novim se Pravilnikom ustvari u konačnici postiže veća sigurnost svih. Kada netko nastrada na moru, bez obzira registriran ili ne, diže se cijela ekipa spasioca i službi koje će pomoći unesrećenom. Sve to i košta, nemaju ni osiguranje, no ono što je još gore, često se ni ne zna točno gdje se unesrećeni na moru nalazi.


S novom regulativom također nitko neće moći dobiti dnevnik ronjenja ukoliko on nije pravna ili fizička osoba koja mora imati preduvjete da bi to uopće mogla raditi, rekao je Hitrec, dodajući i kako danas na terenu ima i dosta stranih tvrtki koje rade na Jadranu te je interes svih da se radi, ali da se radi po pravilima.


Gosti su praktički iz cijelog svijeta. Najviše su zastupljeni njemačko tržište, osobito na Krku, ovdje na riječkom području talijansko, nizozemsko i englesko. Dolaze i Indijci. Mislim da Kvarner ima stvarno što pružiti, reći će Hitrec. Ukazao je da sezona ronjenja traje tijekom čitave godine. Dapače, tijekom ljetnih mjeseci ima često najmanje organiziranih grupa ronilaca. S pojavom suhih odijela i razvojem tehnika ronjenja danas se doista roni kroz cijelu godinu.


Brendiranje


Irena Peršić Živadinov, direktorica Turističke zajednice Kvarnera, na sjednici je okupljenima predstavila i mogućnost brendiranja ronilačke ponude kroz brend Kvarner diving i Kvarner diving plus. Naime, riječ je o sustavu brendiranja po uzoru kako je to napravljeno kod obiteljskog smještaja i ugostiteljstva, dakle Kvarner family i Kvarner gourmet i food. Za ronilačke centre je uključivanje potpuno besplatno, jedino se moraju prijaviti kada poziv bude ponovno objavljen, a tada će sve prijavljene obići komisija koja će s obzirom na definirane kriterije bodovati njihovu ponudu.


Gledat će se, naprimjer, položaj centra, opremljenost, razdoblje rada, dodatna ponuda, smještaj ronilaca i slično. Dobivanje markice Kvarner diving i Kvarner diving plus znači uključenje u brošuru koju će županijska TZ napraviti, promociju na web stranici, sajmovima i slično. A i sama činjenica da iza te markice stoji jedna institucija na turističkom tržištu daje dodatnu težinu i na neki način gostima garantira kvalitetu. Interes je, inače, do sada pokazalo 12 ronilačkih centara.


– Naravno, već radimo s ronilačkim centrima na promocijama, bili smo na specijaliziranim sajmovima i slično, a Kvarner ima itekako velik potencijal u ronilačkom turizmu – zaključila je direktorica županijskog TZ-a.