Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
10. prosinca 2019.
Odbrojavanje

Što donosi četvrti željeznički paket EU-a? Strani prijevoznici za šest godina postaju konkurencija HŽ-u

Na čekanju obnova voznog parka / Foto  Sergej DRECHSLER
Na čekanju obnova voznog parka / Foto Sergej DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 18. siječanj 2017. u 23:52 2017-01-18T23:52:00+01:00

HŽ Putnički prijevoz ima oko 150 ugovora o subvencioniranju prijevoza, a najveći interes stranih prijevoznika očekuje se na zagrebačkom području s obzirom da je tu najveći protok putnika

ZAGREB - Željezničko tržište u putničkom prijevozu za koju godinu u potpunosti će se liberalizirati. Europski parlament je, nakon što su se godinama vodile žestoke rasprave među svim zainteresiranim stranama, podržao četvrti željeznički paket. Tako se od 2020. godine otvara tržište usluga domaćeg prijevoza putnika željeznicom dodjelom prava otvorenog pristupa svim željezničkim prijevoznicima iz EU-a. U domaćem prijevozu tako će najprije biti liberalizirane komercijalne usluge. Riječ je o komercijalnim uslugama koje su izvan ugovora o javnim uslugama (PSO), odnosno nisu subvencionirane. Te prve godine liberalizacije putničkog željezničkog prometa Hrvatska se ne treba previše bojati. Naime, domaći putnički promet željeznicom nema komercijalnih linija.

No, »udar« na domaćeg putničkog prijevoznika HŽ Putnički prijevoz mogao bi nastupiti od 2023. godine, od kada se uvodi obaveza javnog nadmetanja za dodjelu ugovora o javnim uslugama (PSO) koji predstavljaju oko dvije trećine željezničkih usluga u Europi. Za subvencionirane linije što proračunskim sredstvima, a što sredstvima gradova i županija, moći će se natjecati bilo koji prijevoznik iz druge članice Unije. HŽ Putnički prijevoz ima oko 150 ugovora o subvencioniranju prijevoza, a ono što bi stranim željezničkim kućama moglo biti zanimljivo je gradsko-prigradski promet u Zagrebu, s obzirom da je na tom području najveći protok putnika.

Strah od dumpinga

Liberalizacija tržišta trebala bi ići na ruku kako putnicima, tako i državnim proračunima. No, željezničarski sindikati ukazuju kako bi to moglo dovesti do nelojalne konkurencije, ali i da četvrti željeznički paket ne osigurava bolju zaštitu radnika u javnom prijevozu i uvjeta rada. Stoga bi liberalizacija koja predstoji mogla dovesti do socijalnog dumpinga.

Nabavka nova 44 elektro i dizel motorna vlaka jedan je od koraka kojima se HŽ Putnički prijevoz pripremao za liberalizaciju tržišta usluga, koja će uslijediti ipak koju godinu kasnije no što se prijedlogom Europske komisije iz 2013. godine planiralo. No, od planirana 44 vlaka HŽ Putnički prijevoz dobio je samo 21 vlak za koji su sredstva bila osigurana, dok je ostatak plana modernizacije voznog parka ostao na čekanju. U grupi na čekanju je i 10 dizel motornih vlakova koji su domaćoj željeznici nužno potrebni. Dobar vozni park domaćoj željeznici ne samo da podiže izglede na domaćim prugama, već i prugama drugih zemalja EU-a nakon liberalizacije. Jer kao što će prijevoznici iz, primjerice, Italije, Slovenije, Njemačke, Austrije moći preuzimati putničke linije u Hrvatskoj, tako će se i HŽ Putnički prijevoz moći boriti za posao u tim ili drugim članicama EU-a.

Komisija smatra kako će liberalizacija tržišta, odnosno konkurentski pritisak koji stvaraju nova poduzeća, nagnati postojeće pružatelje usluga na prilagodbu te će se više usmjeriti prema potrebama potrošača. No, naglašava i kako konkuretnost nije cilj sam po sebi, te će države članice i dalje moći izravno dodjeljivati ugovore za pružanje javnih usluga željezničkog prijevoza pod određenim uvjetima (pružanje bolje usluge putnicima), ali i u određenim situacijama ograničiti pravo pristupa novog operatera nekim linijama. Takva odluka morat će biti popraćena objektivnom ekonomskom analizom od strane nacionalnog regulatora.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.