Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 2° 2n
Sutra: 2° 2° 2n
19. studenoga 2018.
Ministrov dolazak zabrinjava

Što će biti s Dobrovićevim Planom gospodarenja otpadom?

Slaven Dobrović / Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva
Slaven Dobrović / Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva
Autor:
Objavljeno: 3. svibanj 2017. u 18:57 2017-05-03T18:57:00+02:00

Dobrovićev plan, koji ostalim planiranim CGO-ovima značajno smanjuje kapacitete, Vlada je na kraju prihvatila, no postavlja se pitanje je li ipak moguć ponovni zaokret nakon što je Mostov ministar otišao. U Ministarstvu je moguće čuti kako do toga neće doći te Plan gospodarenja otpadom kreće u realizaciju

ZAGREB  Nakon odlaska Mostovog ministra zaštite okoliša Slavena Dobrovića iz Vlade, postavlja se pitanje odlazi li s njim i Plan gospodarenja otpadom do 2022. godine kakvog je zamislio, a koji predviđa gradnju kompostana, otvaranje sortirnica otpada, još više reciklažnih dvorišta – uglavnom sustav u kojem bi odvajanje otpada na kućnom pragu bilo prioritet, a koji Hrvatsku vrlo brzo, najkasnije do 2020., mora dovesti do cilja odvajanja najmanje 50 posto papira, stakla, plastike i metala. Trenutačno odvajamo upola manje tih vrsta otpada, a zajedno s ostalim materijalima koji se mogu reciklirati, samo 18 posto »smeća«. Dobrovićev plan je u siječnju ove godine prihvatila Vlada, no nakon što su ga prethodno nastojali »minirati« i HDZ i SDP pa je vraćan na doradu. Obje te stranke, naime, a ponajprije njihove županije, zagovaraju izgradnju 13 Centara za gospodarenje otpadom (CGO), kakvi su, već izgrađeni, Marišćina i Kaštijun.Plan izgradnje CGO-ova datira iz davne 2005. godine, a kao sirovina za rad im treba miješani, ne sortirani komunalni otpad. To znači da gradnjom još 11 zamišljenih centara Hrvatska nipošto ne bi mogla zadovoljiti EU cilj odvajanja korisnog otpada i njegovo recikliranje te bi morala plaćati penale.Poljsku Sud pravde EU zbog nedovoljnog recikliranja već kažnjava sa 67.000 eura dnevno, do ispunjenja zahtjeva, Mađarska plaća penale od preko 27 tisuća eura dnevno, Bugarska oko 15 tisuća, Italija je jednokratno morala platiti 40 milijuna eura i svakih pola godine do ispunjenja zahtjeva plaćati mora još gotovo 43 milijuna eura, dok je Grčka jednokratno platila deset milijuna eura, a svakih pola godine plaćati mora još 14,5 milijuna. Osim toga, dok neto trošak selektiranja otpada na Krku, primjerice, »komunalce« košta 240 kuna po toni, cijena transporta i obrade u Marišćini je 470 kuna. Dobrovićev plan, koji ostalim planiranim CGO-ovima značajno smanjuje kapacitete, Vlada je na kraju prihvatila, no postavlja se pitanje je li ipak moguć ponovni zaokret nakon što je Mostov ministar otišao. U Ministarstvu je moguće čuti kako do toga neće doći te Plan gospodarenja otpadom kreće u realizaciju. Hrvatski prvak u sortiranju otpada je Krk, na kojem se već odvaja gotovo 50 posto otpada, prvenstveno zahvaljujući spremnicima za odvajanje koje, zasebno, ima svaka obiteljska kuća. Gledano po županijama, najviše odvaja Međimurska županija, preko 38 posto, a najmanje Splitsko-dalmatinska, tek oko 11 posto. Općenito je situacija u primorskim županijama lošija nego na kopnu, a PGŽ među primorskim županijama stoji najbolje, s 23 posto odvojenog otpada. U Zagrebu se odvaja tek nešto više od 22 posto korisnog materijala, u Istarskoj županiji, primjerice, tek oko 16 posto. 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka