Sve više birača koristi mogućnost preferencijalnog glasanja - Arsen Bauk
S tri prefencijalna glasa praktički je nemoguće kontrolirati predizborni međustranački dogovor, kaže bivši ministar uprave Arsen Bauk koji smatra da je zato upitna i ustavnost ovakvih promjena
U saborskoj raspravi o Mostovim prijedlozima izmjena dvaju izbornih zakona, jednog o izborima zastupnika u Sabor, a drugog o lokalnim izborima, dominirale su teme o tome za koja pravomoćno sudski dokazana kaznena djela treba zabraniti kandidiranje na izborima. Mnogo manje rasprave bilo je o prijedlogu za uvođenje tri preferencijalna glasa za liste na parlamentarnim izborima.
Za lokalne izbore koji slijede u svibnju sljedeće godine ne predlaže se preferencijalno glasanje, makar se i o tome u petak u Saboru raspravljalo. U izborima za jedinice lokalne samouprave je, naravno, najbitniji izbor župana, gradonačelnika ili općinskog načelnika, a kada bi se i za liste glasalo preferencijalno, tada bi građani na izborima u Zagrebu, recimo, gdje se bira 51 vijećnik u Gradskoj skupštini, doista morali dobiti prave izborne knjižice.
Iz izbora u izbore, povećava se broj glasača koji koriste mogućnost preferencijalnog glasanja, tako da je za očekivati da je moguće da i po tri kandidata s lista prijeđu prag od 10 posto za preferencijalno glasanje. Time se smanjuje moć kreatora lista da rezultati što je moguće više budu po njihovoj volji.
Mali utjecaj
Prijedlog izmjena Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor dobio je zeleno svjetlo u prvom čitanju. Mostov zakon predlaže da birač na glasačkom listiću može označiti najviše tri kandidata koji imaju prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasao. Dakle, može preferencijalno zaokružiti jednog, dva ili tri kandidata, a dakako, ne mora niti jednog kao niti dosad – nego samo jednu izbornu listu.
– Mislim da uvođenje tri preferencijalna glasa neće bitno utjecati na kvalitetu izabranih zastupnika. Čini mi se da je uvođenje jednog preferencijalnog glasa imalo veći utjecaj na izbor, nego što će imati moguće povećanje mogućnosti da se zaokruže do tri kandidata – kazao nam je dr. Dragan Bagić, profesor sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Sada je potrebno da kandidat na listi dobije najmanje 10 posto glasova za listu na kojoj je istaknut, pa da se ti preferencijalni glasovi aktiviraju. Taj nužni postotni prag za listu bi ostao isti, no praktički – ako bude bilo moguće zaokružiti do tri kandidata – on se snižava. Rujanski izbori za Sabor bili su drugi na kojima je bilo moguće glasati preferencijalno za pojedinačne kandidate. Led je probijen s izborima za Europski parlament.
Loša posljedica
U postojećem razmjernom izbornom zakonu u 10 izbornih jedinica, kako sada stvari stoje, tri preferencijalna glasa praktički će ponajviše vrijediti samo za dvije najjače stranke – HDZ i SDP i njihove koalicije. Jer, koja to treća stranka osvaja više od jednog ili dvoje zastupnika u jednoj izbornoj jedinici?
Ali, problem je u tome što tri preferencijalna glasa otežavaju sklapanje predizbornih koalicija. Arsen Bauk, član Predsjedništva SDP-a i saborski zastupnik, kaže nam da tehnički loša posljedica može biti u tome što birački odbori trenutačno nisu osposobljeni da u relativno kratkom roku pobroje preferencijalne glasove, no to je rješivo,
– No, samo ovakva promjena onemogućava predizborne koalicijske dogovore političkih stranaka. Stoga je čak upitna razina ustavnosti takvih promjena. S tri prefencijalna glasa praktički je nemoguće kontrolirati predizborni međustranački dogovor. Izabrani kandidati mogu značajno odstupati od neke normalne situacije. Mogući je popravak tog prijedloga da u okviru predizborne koalicije broj zastupnika kojeg pojedina stranka dobije ostaje temeljem redovnog redoslijeda, a unutar tih stranaka da se onda kandidati poredaju preferencijalno. To bi trebalo unijeti u izbornizakon – kaže Bauk.
