Stjepan Mesić: Uklanjanje Titove biste je ustupak rigidnoj desnici i profašistima i neofašistima

Snimio Davor KOVAČEVIĆ

Stjepan Mesić će zamoliti da bistu nepoželjnu Kolindi Grabar-Kitarović prebace u njegov ured, a u izjavi za javnost navodi da će uklanjanje biste iz Ureda predsjednice nezaobilazno u svijetu izazvati pitanje: kojim smjerom ide Hrvatska

Bivši predsjednik Stjepan Mesić želi u svom uredu udomiti Titovu bistu koja je na Pantovčaku nepoželjna otkako je dužnost predsjednice Republike preuzela Kolinda Grabar Kitarović. Mesić će se predsjednici obratiti pismom i zamoliti »da se Titova bista koju ona ne želi u Uredu predsjednice prebaci u moj Ured bivšeg predsjednika Republike Hrvatske«, navodi se u izjavi za javnost. Glasnogovornik predsjednice Luka Đurić kazao nam je da će se taj prijedlog razmotriti nakon što dobiju pismo bivšeg predsjednika. 

    Mesić je neugodno zatečen i iznenađen uklanjanjem biste Josipa Broza Tita iz Ureda predsjednice mada je to Kolinda Grabar Kitarović nagovještavala i prije preuzimanja dužnosti. U petak je iz Ureda predsjednice najavljeno da će ta bista, inače godinama izložena u predvorju Ureda predsjednika uz biste važnih osoba hrvatske povijesti poput Stjepana Radića, Alojzija Stepinca, Ante Starčević i malene i neugledne skulpture kralja Tomislava, biti uklonjena i predana na čuvanje nekom muzeju. 

Na tragu miniranja

Mesić u svojoj izjavi navodi da je odluka o uklanjanju Titove biste ne samo »ustupak rigidnoj desnici i profašističkim i neofašističkim krugovima u Hrvatskoj, ona je alarmantni pokazatelj grčevitog napora da se prebriše dio hrvatske povijesti i da se ukloni spomen na antifašističku borbu koja je jedna od najsvjetlijih stranica u toj povijesti«. Za bivšeg predsjednika koji je ujedno i počasni predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista, hitno uklanjanje biste je na tragu miniranja i uništavanja više od tri tisuće spomenika antifašističkim borcima i žrtvama antifašizma.

Uklanjanje biste i miniranje spomenika u proteklih četvrt stoljeća Mesić stavlja u kontekst »projekta revizije novije povijesti koji je poguban sa stanovišta građenja budućnosti ne samo jugoistoka Evrope, nego i cijele Evrope, pa i svijeta«. Indoktriniranje mladih i prebacivanje na njih »frustracija i netrpeljivosti svojstvenih gubitnicima iz Drugog svjetskog rata« će onemogućiti da se makar postupno uklanjaju posljedice ratova u kojima se raspala Jugoslavija.    Mesić je predsjednici Grabar Kitarović uputio zajedljivu žaoku retorički se zapitavši koliko su u svjetlu uklanjanja biste vjerodostojna njena uvjeravanja da nastavlja djelo Franje Tuđmana i pozvao da to procijeni njezina stranka.   

»Neka ostane«

O odnosu Franje Tuđmana prema Titu govorila je njegova udovica Ankica Tuđman u razgovoru za »Večernji list« od petka. Rekla je da je Tuđman sugestiju nekih svojih suradnika koji su mu savjetovali da makne bistu otklonio kazavši »neka ostane«. Tuđmanov stav o Titu nije nepoznat. Za njega je Tito bio komunist, marksist, ali i jedan od najvećih državnika Europe u razdoblju Drugog svjetskog rata koji je u sklopu Jugoslavije htio ostvariti ravnopravnost hrvatskog naroda. U pozitivan dio bilance Tuđman je Titu, kada je riječ o hrvatskom narodu, upisivao i to što je kroz antifašistički pokret hrvatski narod doveo na stranu pobjedničkih demokratskih sila antifašističke koalicije, te stvaranje federalne države Hrvatske što je stvorilo pravne osnove za osamostaljenje Hrvatske. 

    – Uklanjanje Titove biste iz Ureda predsjednice nezaobilazno će stoga u svijetu izazvati pitanje: kojim smjerom ide Hrvatska, navodi Mesić.