Ivan Lovrinović

Štiti li država opći ili pojedinačni interes? ‘Banke se ponašaju kao država u državi’

Branko Podgornik

Ivan Buvinic/PIXSELL

Ivan Buvinic/PIXSELL

Pokazalo se da država ne štiti opći, već pojedinačne interese, pa ni od HNB-a ne očekujem da sada adekvatno kazni RBA, jer je i do sada pokazao kako unatoč ogromnoj zakonskoj autonomiji ni on ne štiti interese hrvatskoga gospodarstva i naroda



ZAGREB – Ne stišavaju se negativne reakcije na skandal s Raiffeisen Bank Austria (RBA), koja je iskazala nečuvenu namjeru pritiska na Ustavni sud kako bi radio u korist privatnih banaka u slučaju spornih kredita u švicarskim francima (CHF). U tom povodu predsjednik uprave RBA u Hrvatskoj, Michael Müller, u srijedu je podnio neopozivu ostavku na dužnost, »kako bi spriječio daljnju reputacijsku štetu« toj banci. Podsjetimo, RBA je tražila PR-agenciju koja bi imala za cilj smanjiti zahtjeve (oštećenih) klijenata, postaviti pitanje odgovornosti HNB-a u slučaju kredita u francima, kao i pitanje »privilegiranosti« korisnika CHF-kredita u odnosu na ostale korisnike. RBA je željela putem PR-agencije u javnosti otvoriti pitanje utjecaja slučaja franak na gospodarstvo, bankarski sustav i investicije u našoj zemlji. Ono što je najspornije, agencija je trebala »vršiti pritisak na Ustavni i ostale sudove u Hrvatskoj«.


Zakon je jasan


​To je i povod za razgovor s nezavisnim saborskim zastupnikom Ivanom Lovrinovićem, dugogodišnjim profesorom monetarne politike na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, koji je nedavno Državnom odvjetništvu – zajedno sa zastupnikom Marinom Škibolom – podnio kaznenu prijavu protiv Hrvatske narodne banke (HNB), smatrajući da ta institucija propušta štititi interese hrvatskih građana i gospodarstva.


Jeste li zadovoljni reakcijom RBA na skandal oko pokušaja pritiska na Ustavni sud?




– Samo djelomično. Naime, RBA je prilično brzo smijenila predsjednika uprave, ali to ne može biti dovoljno. Oni su očito mislili da je to jedini i pravi potez kojim mogu uvjeriti javnost da je takva žrtva dovoljna. Ono što je napravila RBA tražeći PR-agenciju uz poseban zahtjev da provodi pritiske na sudove jest neviđeno i za to su zakonom predviđene zatvorske kazne. U svojim matičnim zemljama tim istim bankama to ne pada na pamet. Očekujem sa zanimanjem što će učiniti HNB i tada ćemo vidjeti tko je kome nadređen u bankarskom sustavu.


Vi ste prije ostavke direktora RBA tražili od HNB-a da u roku od 24 sata oduzme licencu za rad Raiffeisen banci na području Hrvatske. Jeste li zadovoljni reakcijom HNB-a na taj slučaj?


– Kao što vidimo, HNB još uvijek šuti. Izjava koju su poslali u javnost da će provesti nadzor odmah asocira da će se s tim otezati dok se oko toga prašina ne slegne. Stvari su ovdje jasne, dokazni materijal je tu, a i zakon je jasan. To je osudila čak i Hrvatska udruga banaka. Od HNB-a ne očekujem da adekvatno kazni RBA, jer je i do sada pokazao kako unatoč ogromnoj zakonskoj autonomiji ne štiti interese hrvatskoga gospodarstva i naroda.



Mi u stranci Promijenimo Hrvatsku već dugo govorimo da su se najveće banke i HNB osilili i da se ponašaju kao država u državi, usprkos činjenici da banke svoju moć građe na našem novcu, a ne svom. Nakon završetka Domovinskog rata, ovaj rat protiv korupcije i financijske oligarhije je najvažniji za opstanak države i društva. To je jasan znak da se udio domaćeg vlasništva u bankarskom sustavu mora što prije povećati s današnjim mizernih 10 posto na barem 50 posto, kao što su to proteklih godina napravile Poljska i Mađarska.


​Treba reći dosta


Svjedoci smo da građani, koji su oštećeni kreditima s valutnom klauzulom ili preplaćenim kamatama, podnose tisuće sudskih tužbi protiv banaka kako bi dobili zadovoljštinu. Kako to da se građani sami, pojedinačno, moraju boriti za svoja prava u odnosu na banke? Ne bi li bilo logičnije da Vlada zakonski riješi pitanja oštećenih građana, pa da banke same, pod zakonskom prisilom, isprave svoje pogreške prema klijentima?


– Slažem se s vama. Vlada je morala donijeti uredbu kojom ona preuzima borbu i rješavanje tog teškog problema, ali nije.


Zašto Vlada oklijeva?


– To je pravo pitanje. Prvo, mnogi građani nemaju novca za pokretanje tužbe i odvjetničke troškove, mnogi to uopće ne znaju napraviti, a neki su u očaju sve pustili »k vragu«. Očito da neke banke upravo na to računaju kako bi razbile ili smanjile pritisak građana, odnosno broj tužbi. Tu se pokazuje da država ne štiti opći, već pojedinačne interese. Ne može se »mali čovjek« sam boriti protiv banaka punih novca. Zato očekujem, posebno sada, veliku podršku građana da taj problem konačno riješimo. Naprosto trebamo nove ljude i novu vladu koja će biti u stanju reći dosta i koja nikada više neće dopustiti ponavljanje slučaja franak ili RBA zadruga. Mnogi su građani iselili zato što ne mogu plaćati enormno narasle obveze po kreditima, mnogi su se razboljeli, ili izgubili nadu. Sve se to može riješiti u relativno kraćem roku. Tu je politička volja ključni čimbenik, a nje do sada nije bilo.