Zakinuto 180 tisuća zaposlenika

Stipićev sindikat podnio četiri tužbe: ‘Država je javnim službama dužna gotovo milijardu kuna’

Hina

Foto Luka Stanzl / PIXSELL

Foto Luka Stanzl / PIXSELL

Radi se potencijalno o najvećem broju sporova koji su ikada vođeni u Hrvatskoj, iako je malo vjerojatno da će se voditi svih 180.000 sporova. »Kada dobijemo prve presude Vladi neće preostati ništa drugo nego da ponudi nagodbe i mirnim putem radnicima isplati dug nastao kroz proteklih 10 mjeseci«, kaže Stipić



U povodu podnošenja četiriju tužbi na zagrebačkom Općinskom sudu zbog neisplaćenih povećanja osnovica za plaće zaposlenima u javnom sektoru predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod Željko Stipić istaknuo je u srijedu kako je time zakinuto oko 180.000 zaposlenika u kulturi, obrazovanju, zdravstvu i socijali za gotovo milijardu kuna.


Stipić je na konferenciji za novinare, održanoj ispred Palače pravde, ustvrdio da je osnovica za plaće od početka ove godine trebala porasti minimalno šest posto, s obzirom na gospodarski rast veći od dva posto u dva uzastopna tromjesečja prošle godine, što je utvrđeno sporazumom s Vladom još 2006. godine.


»Vjerujemo da su naše tužbe utemeljene i vjerujemo našem pravosuđu u mjeri u kojoj će ono na kraju morati donijeti pravorijek – da postoji dug prema radnicima u javnom sektoru«, naglasio je Stipić.




Svaka je tužba teška otprilike oko 5000 kuna, i to bez sudskih troškova i kamata, jer Vlada nije ispoštovala svoju obvezu. Jedini put da se Vladu prisili na to je pravosudni put, jer da se htjelo pregovorima riješiti problem, onda bi to i bilo učinjeno. Sada više nema vremena da se to rješava, jer kad su se stekli uvjeti za realizaciju sporazuma to pravo postaje pravo svakog pojedinog radnika«, ustvrdio je Stipić.


Radi se potencijalno o najvećem broju sporova koji su ikada vođeni u Hrvatskoj, iako je malo vjerojatno da će se voditi svih 180.000 sporova. »Kada dobijemo prve presude Vladi neće preostati ništa drugo nego da ponudi nagodbe i mirnim putem radnicima isplati dug nastao kroz proteklih 10 mjeseci«, kaže Stipić.


Radi se o otprilike stotinjak milijuna kuna mjesečno, a sa svakim idućim mjesecom taj će dug samo rasti, upozorio je Stipić. To je Vladi prilika da problem shvati krajnje ozbiljno i što prije riješi nastali dug prema radnicima u javnim službama, poručio je.


Drugo pitanje su pregovori o politici plaća u idućim godinama, koji će uslijediti, ali ne mogu biti opterećeni pitanjem duga pa ta dva pitanja želimo razdvojiti, dodao je.


Upitan što misli o mišljenju drugih sindikata, koji ne podržavaju podnošenje tužbi jer smatraju da one samo štete, Stipić je rekao kako su to »četiri grude koje će zakotrljati lavinu«. »Ako je borba za radnička prava skupljanje bodova, onda ne razumijem koja je uloga sindikata, jer mislim da je smisao sindikata upravo ovo što radimo«, rekao je Stipić napomenuvši da su dali priliku i pregovorima.


Jedan sindikalni čelnik rekao je kako je to premali iznos da se ide u spor. Možda njemu 5000 kuna jest malo i »za bakšiš«, ali nama je puno, poručio je Stipić.


Provjera vjerodostojnosti HDZ-a i Mosta


U sporu se provjerava i vjerodostojnost HDZ-a i Mosta jer su se očitovali da sporazum treba poštivati u cijelosti, a to znači podmirenje duga. Očekujemo da će se povišica ugraditi u buduću osnovicu, a dug podmiriti, jer zašto bi zaposlenici u javnom sektoru praštali nešto što nitko drugi ne prašta, upitao je Stipić.


Premijer Andrej Plenković trebao bi što prije shvatiti ozbiljnost problema i u okviru rebalansa pronaći sredstva, jer je to najjefitnije. Samo pokretanje sporova za sve radnike stoji oko 50 milijuna kuna, naveo je Stipić.


Učiteljica iz Osnovne škole Rapska i podnositeljica tužbe Gordana Kovač Bluha rekla je kako je sporazum s Vladom očito potpisan s namjerom da se ne realizira, pa se pita što će im se ponuditi da u budućnosti izgube, kako bi nešto iz tog sporazuma dobili.


Nastavnica iz II. ekonomske škole u Zagrebu Biljana Pavelić izrazila je žaljenje što je moralo doći do sudskih tužbi i što Vlada pokazuje da joj je obrazovanje na zadnjem mjestu.