Profesor Stjepan Šterc / Snimio Vedran KARUZA
»Moramo početi sustavno razmišljati i promijeniti neke paradigme u ovom društvu i vratiti izokrenute ljestvice vrijednosti da bi mladi ljudi vjerovali da živjeti i raditi ovdje ima smisla. To će dugo trajati jer se ni to povjerenje nije izgubilo preko noći«, poručio je Zdravko Kedžo. Cijeli sustav se formira jedino prema stranačkim vojskama i potpuno irelevantnim kriterijima za mladost, tvrdi Stjepan Šterc
ZAGREB Stvari po pitanju demografije i iseljavanja stoje gore nego što se govori i u javnosti predočava, a ono što se očekuje od Vlade jest da konačno počne donositi strateške odluke i da tu problematiku ne stavlja na razinu socijalnih i obiteljskih mjera, već na stratešku razinu i u temelj gopodarskog razvitka Hrvatske, istaknuto je u četvrtak na panel diskusiji »Postaje li Hrvatska zemlja izgubljene mladosti?« koju je organiziralo veleučilište Vern.
»Ušli smo u klasični demografski slom u kojem nema niti jednog pozitivnog demografskog pokazatelja, a s druge strane demografski faktori i pokazatelji su počeli ozbiljno utjecati na sustave u zemlji – od mirovinskog, financijskog do obrazovnog«, upozorio je profesor s geografskog odsjeka PMF-a Stjepan Šterc.
Naveo je da je Hrvatska u prvih devet mjeseci ove godine premašila prirodni pad od lani, a službeni podatak o iseljavanju Državnog zavoda za statistiku govori da godišnje iseli oko 40.000 stanovnika, dok službeni podaci država useljenja potvrđuju da je iseljavanje iz Hrvatske i na razini od 80.000.
Šterc: Ovo je strateška problematika
»Hrvatska je po nizu pokazatelja negativno demografski u svjetskom vrhu, a nedavno je izašao i podatak da smo šesta po redu zemlja po stopi iseljavanja u odnosu na ukupno stanovništvo. Ta je problematika stavljena u socijalni i obiteljski okvir, a ona je strateška problematika. Ono što se očekuje od Vlade jest da konačno počne donositi strateške odluke i tu problematiku stavi na razinu koja je objektivno nužna – stratešku, i u temelj gopodarskog razvitka Hrvatske«, poručio je Šterc.
Ocijenio je da je raskorak u vrijednostima koji se javlja između funkcioniranja izvršne vlasti i javne scene čista derivacija njihovih postupaka (vlasti). »Vlast može svojim primjerom pokazati kako se ponašati, a onda je to jednostavnije prenositi s vrha na nižu razinu nego obrnuto. Zasad za to nema interesa, već drže svoje pozicije i to je dominantan način djelovanja. Cijeli sustav se formira jedino prema stranačkim vojskama i potpuno irelevantnim kriterijima za mladost. Kada se počnu urušavati pojedini sustavi, onda će to postati interes«, smatra Šterc.
Predavač na VERN-u i predsjednik Programskog vijeća HRT-a Zdravko Kedžo naglasio je da je za rješavanje ugroze na koju upućuju demografski pokazatelji, nužan konsenzus hrvatskog društva.
Kedžo: Imamo krizu vrijednosti društva kao takvog
»U Hrvatskoj postoji ozbiljna potreba da se shvati da ovo nije kriza u društvu. Mi imamo krizu vrijednosti društva kao takvog, poremetile su se i izokrenule sve ljestvice vrijednosti. Iz te izokrenutosti ne može demografija biti pitanje jednog ministarstva, jednog činovnika i jednog šaltera. To ne može biti pitanje jedne više pelene ili dotacije ili porodiljne naknade«, kazao je.
Političke elite u Hrvatskoj smatra odgovornima za činjenicu da mladi ne vjeruju u institucije te za to što ne vide smisao u tome da žive i rade u ovoj zemlji.
»Moramo početi sustavno razmišljati i promijeniti neke paradigme u ovom društvu i vratiti izokrenute ljestvice vrijednosti da bi mladi ljudi vjerovali da živjeti i raditi ovdje ima smisla. To će dugo trajati jer se ni to povjerenje nije izgubilo preko noći«, poručio je Kedžo.
Strmota: Puno veće pitanje jest kako vratiti one koji su iselili
Državni tajnik u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Marin Strmota naglasio je da država može i mora utjecati na demografska pitanja te da je to nešto što se kroz strategiju mora vezati uz sve Vlade, ministarstva, poslodavce i sudionike u društvu, a onda kroz tu strategiju donositi kratkoročne mjere.
»Za demografski oporavak morate imati gospodarski oporavak, odnosno financijske mogućnosti na razini lokalne samouprave«, naglasio je.
