Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 1
Sutra: 9° 9° 1
21. studenoga 2019.
Trgovska gora

Stanovnicima usprkos, radioaktivni otpad iz Krškog mogao bi se uskoro odlagati u Hrvatskoj

Foto arhiva
Foto arhiva
Autor:
Objavljeno: 12. studeni 2018. u 16:20 2018-11-12T16:20:07+01:00

Lokacija Čerkezovac u Sisačko-moslavačkoj županiji zasad je jedina izgledna za privremeno skladištenje polovine nisko i srednjeaktivnog otpada koji je Hrvatska dužna preuzeti. Postoji i varijanta da tamo stiže i slovenski dio otpada, ali i ona da se sav otpad skladišti u Vrbini u Sloveniji, gdje potencijalna opasnost za Hrvatsku nije ništa manja budući da se nalazi u blizini Zagreba

ZAGREB Hrvatska 2023. godine preuzima svoju polovinu nisko i srednjeradioaktivnog otpada iz nuklearke Krško, koju dijelimo sa Slovenijom – odluka je koja proizlazi iz Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva za razdoblje do 2025. godine, s pogledom do 2060. godine, kojeg je Vlada donijela na sjednici u četvrtak. Njime se počinje rješavati dugogodišnje pitanje zajedničkog zbrinjavanja nisko i visokoradioaktivnog otpada iz nuklearke Krško, kao i pitanje visokoradioaktivnog istrošenog goriva iz nukelarke te njena dekomisija kad prestane s radom 2043. godine.

Nisko i srednjeradioaktivni otpad će 2023. godine početi iz Krškog dolaziti u privremeno skladište na Trgovsku goru u Sisačko-moslavačkoj županiji, jedinu lokaciju koja je zasad izgledna za tu namjenu. Postoji i druga varijanta, zasad manje izgledna, da ćemo svoju polovicu tog otpada pohraniti u novo skladište koje na svojoj strani, pola kilometra od nuklearke, u Vrbini grade Slovenci, no samo ako budu ispunjeni uvjeti koje smo s njima dogovorili. Treća je pak varijanta da i njihov i naš nisko i srednjeradioaktivni otpad – završi na Trgovskoj gori.

Lokacija Čerkezovac

Tamo, na lokaciji Čerkezovac, otpad, pojednostavljeno rečeno, ne bi bio trajno »zatrpan« nego privremeno skladišten, kao što je sada u Sloveniji u skladištu tik uz nukelarku, a tek bi onda 2043. godine, kad nuklearka prestane s radom, i bude jasno koliko ukupnog otpada ima, trebalo odlučivati što dalje, odnosno gdje taj otpad, zajedno s demontiranom nuklearkom, trajno zatrpati. Razgradnja NE Krško provest će se u razdoblju od 2043. do 2058. godine, pri čemu bi se u pripremne radove krenulo 2039. godine.

Kad je u pitanju visokoradioaktivni otpad – istrošeno nuklearno gorivo, ono u nuklearki u Krškom ostaje i dalje, pa će se od 2043. odlučivati i kamo s njim. Tražit će se zajedničko, trajno rješenje sa Slovenijom, pri čemu bi postupak izbora lokacije započeo 2050. godine. Taj bi, najopasniji otpad, jednom trebao biti odložen u dubokoj geološkoj formaciji na pogodnoj lokaciji u Hrvatskoj ili Sloveniji, ili pak na području Europske unije ako se uspostavi međunarodno odlagalište.

Vlada je donošenjem ovog programa počela rješavati važno pitanje sa Slovenijom, s kojom dijelimo nuklearku, pa moramo i otpad. Nisko i srednjeradioaktivni otpad, koji se odlaže uz nuklearku od početka njenog rada 1981. godine uskoro će prijeći »gabarite« postojećeg tamošnjeg skladišta, pa Slovenija gradi novo u Vrbini, koje je svojevremeno ponudila i Hrvatskoj na zajedničko ulaganje i skladištenje.

Foto arhiva

Hrvatska, kako bilo, od 2023. godine mora preuzeti svoju polovicu nisko i srednjeradioaktivnog otpada. Odavno se kao lokacija za njega spominje Trgovska gora pa Vladin plan kaže kako je »prepoznata lokacija Čerkezovac na Trgovskoj gori, koja se za tu namjenu još mora potvrditi, između ostalog planiranjem u prostornim planovima, provedbom postupka procjene utjecaja na okoliš odnosno izradom Studije utjecaja na okoliš zahvata nisko i srednje radioaktivnog otpada NE Krško«. U slučaju potvrde lokacije Čerkezovac pristupilo bi se projektiranju i izgradnji odgovarajuće infrastrukture za dugoročno skladištenje otpada. Fizičko preuzimanje, transport, prihvat i skladištenje polovine generiranog pogonskog nisko i srednjeradioaktivnog otpada iz Krško na lokaciji Čerkezovac počinje 2023., navodi plan.

Visoki troškovi

Kako stoji, analizirat će se i varijanta u kojoj Hrvatska preuzima ukupnu količinu nisko i srednjeradioaktivnog otpada, a ne samo hrvatsku polovicu, »i utvrditi što to znači u smislu socio-gospodarskih aspekata i utjecaja na okoliš. Građevine će biti izvedene s vodonepropusnim barijerama i kontroliranom odvodnjom«, navodi se.

Slovensko-hrvatska komisija se na temu zbrinjavanja otpada iz Krškog sastaje jednom mjesečno, razmatrajući različita rješenja. Još uvijek postoji varijanta da Hrvatska svoju polovicu nisko i srednje radioaktivnog otpada ostavi u Vrbini, zajedno sa slovenskom, no samo ako se ispune zajednički dogovoreni uvjeti – da se ta lokacija potvrdi kao nedvojebno sigurna, da se pripremi kao odlagalište svog otpada, da se njom partnerski upravlja te da, za Hrvatsku također jako važno, njeni troškovi ne budu veći od troškova koje ćemo imati s odlagalištem kod kuće, na Trgovskoj gori.

U zajednički fond za zbrinjavanje otpada dosad je uplaćeno oko dvije milijarde kuna, ni približno dovoljno za troškove koje ćemo imati. Kako neslužbeno doznajemo od upućenih, Hrvatskoj će, procjenjuje se, trebati oko deset milijadi kuna za zbrinjavanje polovice svog otpada iz nuklearke do kraja njenog radnog vijeka.

Nema sumnje, puno vruće pitanje od novaca bit će lokacija, odnosno dogovor s lokalnim stanovništvom. Oko ove, nekad samo potencijalne, a sad sve sigurnije lokacije za odlaganje, lokalno je stanovništvo prije više godina već prosvjedovalo. Nema sumnje da će pobune, ovaj put puno veće i šire, biti opet. Činjenica je, međutim, da je i skladište Vrbina u Sloveniji nadomak Zagreba, dakle potencijalna opasnost nije ništa manja po Hrvatsku nego da se skladište nalazi u Hrvatskoj. Odlučimo li otpad ostaviti u Sloveniji, naknada za odlaganje odlazit će slovenskim općinama, kao i sada, ne i hrvatskima. Procjenjuje se da je riječ o pet do deset milijuna eura godišnje.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PayDo parking aplikacija