Niz novih propisa

Sredstva za uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda morat će se trošiti strogo namjenski

Gabrijela Galić

Gorski kotar je u veljači prošle godine poharala elementarna nepogoda,  ledena kiša  / Foto M. GRACIN

Gorski kotar je u veljači prošle godine poharala elementarna nepogoda, ledena kiša / Foto M. GRACIN



Kako se objašnjava u zakonskom prijedlogu, praksa je ukazala na nužnost promjena u sustavu dodjele pomoći. Naime, zbog velikog broja zahtjeva za dodjelu pomoći uslijed nastanka elementarnih nepogoda te čestih ponavljanja šteta na istom području, iznosi pomoći su male vrijednosti, a postojeći kriteriji za dodjelu pomoći omogućuju gotovo svima da se jave za dodjelu pomoći bez obzira na veličinu posjeda koji je oštećen odnosno uništen. U pravilu, pomoć se daje u iznosu od pet do 10 posto utvrđene štete, pa ako je na stambenom objektu procijenjena šteta milijun kuna onda će pomoć iznositi 50 tisuća kuna (pet posto), a taj iznos može se dijeliti i na više oštećenika.



Jedna od ključnih novina je i to da su sredstva dodijeljene pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica od elementarne nepogode strogo namjenska. Tako će neraspoređeni višak sredstava jedinice lokalne samouprave morati doznačiti na račun Ministarstva financija. Samo u iznimnim slučajevima iz objektivnih razloga, za neraspoređeni višak moći će se od Državnog povjerenstva tražiti odobrenje za prenamjenu. A kako bi se svi držali novih pravila, propisuje se i odgovornost gradonačelnika i načelnika općina za namjensko korištenje sredstava dodijeljenih pomoći, kao i odgovornost općinskih i županijskih povjerenstava za provedbu mjera procjene i otklanjanja posljedica od elementarne nepogode. Tako pravna osoba koja sredstva za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda ne koristi namjenski riskira novčanu kaznu u visini od dvije do 100 tisuća kuna. Isti raspon kazne predviđa se i za slučajeve da Izvješće o utršku dostavljenih sredstava nije dostavljeno na vrijeme. Za te prekršaje može biti kažnjena i odgovorna osoba i to novčanom kaznom u visini od tisuću do 50 tisuća kuna.


Prijave šteta 


Elementarna nepogoda može se proglasiti ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20 posto vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu i ako je prirod (rod) umanjen najmanje 30 posto prosječne poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave. Proglašava je župan na prijedlog gradonačenika ili načelnika, odnosno Vlada. Ministarstvo gospodarstva zaduženo je za prikupljanje, obradu i dostavu podataka o štetama uslijed elementarnih nepogoda ili katastrofa koje imaju elemente elementarne nepogode radi dodjele pomoći iz Fonda solidarnosti EU. Prema zakonskom prijedlogu, propisuje se i obaveza prijave i unosa štete u Registar štete od elementarnih nepogoda u kojem bi se nalazila imena svih fizičkih i pravnih osoba koje su prijavile štetu, njenu vrstu i novčani iznos.  Na tom se projektu radi već dvije godine i trebao bi biti zgotovljen tijekom ove godine.