Foto Vedran KARUZA
HNB je donio dva rješenja, prema Addiko i RBA, a pokrenuta su tri prekršajna postupka, protiv Sberbank i odgovorne osobe, kao i dva postupka protiv RBA
ZAGREB – Hrvatska narodna banka je jučer Udruzi Franak dostavila preostale podatke o konverziji kredita u švicarskim francima, zatražene zahtjevom iz siječnja ove godine, nakon što joj je to naložila Povjerenica za informiranje, a Visoki upravni sud odbio žalbu HNB-a da će time ugroziti tajnost i povjerljivost podataka. Kako stoji u odgovoru, tijekom konverzije su utvrđene nepravilnosti i nezakonitosti u Addiko (bivši Hypo) banci, Sberbanci i RBA te su donesena dva rješenja, odnosno pokrenuta tri prekršajna postupka. HNB je donio dva rješenja – prema Addiko banci i RBA, dok su pokrenuta tri prekršajna postupka – jedan protv Sberbank i odgovorne osobe u banci, kao i dva postupka protiv RBA i njihovih odgovornih.
Protivno zakonu
Protiv Sberbanke je postupak pokrenut zbog postupanja protivnog Zakonu o potrošačkom kreditiranju, jednako kao i protiv RBA, te su postupci u tijeku, navodi HNB. Prema Zakonu o potrošačkom kreditiranju kazna se može kretati od 80.000 do 200.000 kuna po svakom ugovoru u kojem je evidentiran prekršaj banke.
Addiko banka je u prijedloge ankesa ugovora o kreditu, navodi HNB, unijela odredbe kojima je unaprijed ugovoreno pravo banke na raskid aneksa za slučaj da Ustavni sud ukine “zakon o konverziji”. Kako banka nije dobrovoljno izmijenila sporne odredbe, HNB joj je naložio izmjene i nove anekse ugovora s klijentima. Sberbank je u anekse pak unijela odredbu kojom potrošač unaprijed daje suglasnost da aneks ne proizvodi pravne učinke u slučaju ukidanja zakona, kao i odredbu kojom se potrošači odriču prava na naknadne prigovore na točnost izračuna konverzije, što su banke ispravile.
Guverner Boris Vujčić jučer nije proturječio izmjenama Zakona o HNB-u, o kojima ga je informiralo Ministarstvo financija. Ipak, smatra da bi izmjene trebale voditi računa o neovisnosti središnje banke. – Mislim da taj zakon mora biti usklađen s praksom i duhom stečevina EU-a. Ne vidim tu nikakvih problema. Trebamo biti svjesni da praksa, ono što imamo, jest u duhu neovisnosti HNB-a, za koju smo se odlučili tijekom 2000-ih godina, još prije ulaska Hrvatske u EU – poručio je Vujčić.
Komentirajući prijedlog za uvođenje državne revizije nad radom HNB-a, guverner je podsjetio da je ona postojala prije 2000. godine, a potom je Sabor uveo vanjsku reviziju. Rekao je da u članicama EU-a postoje različita rješenja, ali bi trebalo voditi računa o prevladavajućoj praksi, prema kojoj parlamenti o izvješćima središnjih banaka ne glasuju. Vujčić je podržao prijedlog za ograničenje trajanja dužnosti guvernera na dva mandata.
RBA i Sberbank nisu dostavile izračun konverzije za ugovore denominirane u CHF i denominirane u kunama s valutnom klauzulom u CHF, u kojima dužnikova obveza vraćanja primljenog nastala zbog prestanka ugovora o kreditu nije ispunjena ili prisilno ostvarena. RBA je, osim toga, pogrešno utvrđivala početne kamatne stope, što je banka po upozorenju HNB-a i promijenila, odnosno popravila.
Ništa sporno
Objavu je jučer nakon predavanja o monetarnoj politici, koje je održao na Effectusu, visokoj školi za financije i pravo, komentirao guverner HNB-a Boris Vujučić.
– Sada više nije sigurno što je ovdje bankovna tajna, a što nije. Naime, podaci koje HNB prikuplja supervizijom jesu bankovna tajna prema slovu triju hrvatskih zakona, a sada to postaje malo upitno i tek će buduća praksa otkriti što je tajna, a što nije – rekao je Vujčić. HNB je odlučio objaviti podatke “i tu nema ništa sporno”, rekao je Vujčić. On se ne boji tužbi banaka koje bi mogle zatražiti odštetu.
– Da nemamo mišljenje Suda, tužbe protiv HNB-a bile bi značajne. Sada, kada imamo odluke Povjerenstva i Suda, pravni rizik za HNB trebao bi biti vrlo mali – ocijenio je guverner
Govoreći o politici HNB-a, Vujčić je najavio da će ciljevi središnje banke i iduće godine biti visoka likvidnost, stabilan tečaj kune i financijska stabilnost. HNB će nastaviti sa strukturnim repo-operacijama, putem kojih je HNB dosad bankama plasirao oko miijardu kuna, kako bi mogle povećati kreditiranje u kunama. Od tih operacija, kaže, najviše koristi imale su male i srednje banke, koje su i najviše povećale kunske kredite. U posljednje tri godine udio kunskih kredita u ukupnima porastao je sa 25 na 40 posto – otkrio je guverner.
