Hrvatska strana traži da u zajedničkoj pregovaračkoj poziciji članica Europske unije bude navedeno i rješavanje pitanja nestalih osoba, što do sada nije bilo spominjano.
Još nije poznato hoće li Srbija u četvrtak otvoriti poglavlje 23 u pristupnim pregovorima za članstvo u Europskoj uniji, a prema navodima glavne srbijanske pregovaračice Tanje Miščević hrvatska strana pokušava unijeti nove, prema njenim tvrdnjama do sada nespominjane elemente u zajedničku pregovaračku poziciju koju usuglašavaju sve članice Unije.
Komentirajući zaključak Radne skupine za susjedstvo, proširenje i Zapadni Balkan (COELA) da je suglasnost Hrvatske za otvaranje poglavlja izostala »iz bitnih razloga«, a Velike Britanije iz »tehničkih« – zbog situacije s referendumom o izlasku iz EU-a, srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić kaže kako je »na svu sreću« EU sastavljen od država u kojima postoji razum. »Šta god mi učinili, a učinili smo puno, Hrvatska nekim potezom uvijek pokaže kako je dočekala vrijeme kada će moći utjecati na sudbinu Srbije. Neprihvatljivo je da jedna država može zaustaviti drugu državu da uđe u EU, državu koja je ispunila sve uvjete«, izjavio je Nikolić novinarima u Kruševcu. Nikolić je istaknuo da se uopće ne uzrujava zbog toga što »hrvatska administracija ponekad želi pokazati svojim nacionalistima kako je i dalje njihova«.
Nezahvalne prognoze
Miščević je za N1 televiziju izjavila da, prema njenim informacijama, Hrvatska nije dala suglasnost za otvaranje poglavlja 23 iz »suštinskih razloga«, dok Velika Britanija to nije učinila zbog »tehičkih razloga« izazvanih situacijom s Brexitom.
Glavna srbijanska pregovaračica tvrdi da je Hrvatska pokrenula i pitanje naknade žrtvama rata, a spominje se i da hrvatska strana traži da u zajedničkoj pregovaračkoj poziciji članica EU-a bude navedeno i rješavanje pitanja nestalih osoba. Srbija, budući da nije članica Unije, ne sudjeluje na sastancima na kojima se usuglašava zajednička pregovaračka pozicija.
U utorak u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova nismo uspjeli dobiti potvrdu navoda Miščević. Međutim, iz diplomatskih izvora doznajemo da se vode intenzivni razgovori te da je stanje vrlo blizu rješenju, ali je u ovom trenutku nezahvalno prognozirati hoće li poglavlje 23 biti otvoreno u četvrtak ili ne. U slučaju da se usuglasi zajednička pregovaračka pozicija i Srbiji da zeleno svjetlo za otvaranje tog poglavlja, odmah nakon sastanka stalnih predstavnika članica EU-a na kojem se o tome odlučuje, planira se sazvati Međuvladina konferencija na kojoj bi poglavlje i formalno bilo otvoreno. Osim Hrvatske i Velike Britanije suglasnost za sada nisu dale ni Grčka, također zbog svojih unutarnjih, a ne suštinskih razloga, niti Nizozemska koja je kao predsjedateljica Unijom najavila da će to učiniti posljednja.
Miščević je izjavila i da Srbija i Hrvatska od siječnja igraju »neku vrstu ping-ponga« u vezi otvaranja poglavlja. Deklaracija koju su početkom prošloga tjedna u Subotici potpisali predsjednika Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik vlade Srbije Aleksandar Vučić je donijela veliku promjenu, ali je za Miščević pitanje može li tehnička vlada u Hrvatskoj provesti dogovoreno.
Prijelazna mjerila
Samo nekoliko sati prije izjave Miščević, ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač izjavio je da su hrvatski zahtjevi kada je riječ o poglavlju 23 i zajedničkih pregovaračkih pozicija poznati. Već mjesecima je poznato da Hrvatska inzistira na punoj suradnji Srbije s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, rješavanju pitanja zajamčenog mjesta za hrvatskog zastupnika u Narodnoj skupštini Srbije, a prema Sporazumu iz 2004., te promjena sadašnje definicije regionalne jurisdikcije za ratne zločine počinjene devedesetih godina u zakonodavstvu Srbije. Kovač je početkom lipnja izjavio da je Hrvatska svoje zahtjeve, navedena tri, prema Srbiji i njenom pristupu EU, ugradila u prijelazna mjerila te da ih je uspjela integrirati u nacrt pregovoračke pozicije Unije, a na temelju tog nacrta usuglašava se pozicija.
