Hrvatski ministar pravosuđa Ante Šprlje kazao je u petak u Sarajevu kako su za Hrvatsku neprihvatljive kvalifikacije u nekim optužnicama za ratne zločine koje se podižu u Bosni i Hercegovini protiv hrvatskih državljana i na temelju kojih se traži međunarodna pravna suradnja odnosno procesuiranje optuženika u Hrvatskoj.

Šprlje je ovo izjavio nakon sastanka s ministrom pravosuđa BiH Josipom Grubešom. “Prenio sam zabrinutost Hrvatske zbog kvalifikacija u optužnicama protiv hrvatskih državljana koje se tereti za ratne zločine počinjene na području BiH”, kazao je Šprlje novinarima.

Pojasnio je kako se to odnosi i na činjenicu da se u BiH retroaktivno primjenjuju zakoni kojima se sankcioniraju kaznena djela ratnih zločina što je u neskladu s pravnom praksom u Hrvatskoj ali i europskim pravnim normama.

Sud BiH ranije je uveo praksu suđenja u slučajevima ratnih zločina na temelju zakona donesenog 2003. godine kojim su predviđene znatno oštrije kazne u odnosu na zakon bivše SFRJ koji je bio na snazi kada su počinjeni ratni zločini u BiH.

“Očita je pojava neujednačenosti pravnih kvalifikacija kada je riječ o primjeni zakona”, kazao je Šprlje ističući kako Hrvatska kao država iskazuje zabrinutost zbog postupanja protvnih europskoj pravnoj stečevini te kako u takvim spornim slučajevima ne može odgovoriti na zamolnice BiH za pružanje međunarodne pravne pomoći.

Takve se zamolnice koriste u slučajevima kada je osoba optužena za kaznena djela nedostupna pravosuđu države koja je optužnicu podignula a u konkretnom slučaju riječ je o hrvatskim državljanima za kojima tragaju bosanskohercegovački sudovi.

Odgovarajući na novinarska pitanja hrvatski ministar pravosuđa kazao je kako se radi o “manje od deset” spornih slučajeva takve vrste no istaknuo je kako Hrvatska i BiH godišnje razmjene na stotine zamolbi za pravosudnu suradnju u procesuiranju počinitelja različitih kaznenih djela što govori da je suradnja dvije države na pravosudnom planu ipak dobra. 

Ministar Šprlje je kazao kako Hrvatska pozorno prati zbivanja u BiH, uključujući ona u pravosuđu.

Dosadašnju suradnju dvije države ocijenio je dobrom te je istaknuo želju da se ona poboljša gdje god je to moguće.

“Hrvatska će biti snažan podupiratelj BiH na njenom europskom putu. Poduprijet ćemo sva nastojanja BiH da se razvije u modernu demokratsku državu a pravosuđe je na tom putu jedan od bitnih aspekata”, kazao je Šprlje.

Ministar pravosuđa BiH Grubeša kazao je kako se procesuiranje ratnih zločina u njegovoj zemlji provodi na temelju ranije donesene strategije istaknuvši kako je to odgovornost pravosudnih tijela.

“Ne možemo se miješati u rad pravosuđa no pokušat ćemo uz zakonsku regulativu olakšati da se ti procesi završe”, kazao je Grubeša komentirajući primjedbe hrvatske strane.

Najavio je i jačanje suradnje ministarstava pravosuđa dvije države na temelju jasno iskazane političke volje.

“Hrvatska je ovime iskazala veliki interes za jačanje potpore koja nam je vrlo važna i potrebna”, kazao je Grubeša konstatirajući kako je potrebno dodatno poboljšati različite aspekte pravne pomoći.

Najavio je kako će u predstojećem razdoblju o tome biti govora na razini stručnih timova a krajnji je cilj učinkovitija borba protiv svih oblika kriminala.