Proračun

Smjernice Vlade za naredne tri godine: Najvažniji branitelji, vojska i sigurnosne službe

Jagoda Marić

Plenkovićevi ministri na prijedlog Smjernica nisu imali primjedbi / snimio  D. JELINEK

Plenkovićevi ministri na prijedlog Smjernica nisu imali primjedbi / snimio D. JELINEK

U drugom su planu i dalje, kao i kod ostalih vlada prije sadašnje, znanost i obrazovanje te sve ostale javne službe koje daju usluge građanima, poput socijalne skrbi, kulture, zdravstva...



Prioriteti Vlade Andreja Plenkovića u predstojeće tri godine mandata bit će vojska, odnosno obrana, sigurnosne službe i branitelji, dok su i dalje u drugom planu, kao i kod ostalih vlada prije sadašnje, znanost i obrazovanje te sve ostale javne službe koje daju usluge građanima, poput socijalne skrbi, kulture, zdravstva… Pokazuju to smjernice ekonomske i fiskalne politike što ih je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici.



Vlada će za zdravstvo osigurati 500 milijuna kuna više u sljedećoj godini, no bit će to nedostatna sredstva da se riješi dug od osam milijardi kuna. Nedavno je ministar zdravstva Milan Kujundžić rekao da bi jedno od rješenja bilo i to da država plati dvije milijarde kuna kuje je dužna HZZO-u, no ministar financija je na izravno pitanje hoće li se i kada to dogoditi, izbjegao odgovor ističući da se svi ministri zdravstva i ministri financija razlikuju oko tumačenje zakonske odredbe na koju se Kujundžić poziva.



Konsolidacija




Tim je dokumentom predviđena daljnja proračunska konsolidacija, odnosno smanjenje deficita i javnog duga, koje se uglavnom temelji na povećanju prihoda, prvenstveno poreznih. To povećanje najviše će pak među društvenim skupinama osjetiti branitelji jer će Vlada osigurati povećanja proračuna za njihovo ministarstvo za šest posto. Braniteljska populacija, i to oni umirovljeni branitelji koji primaju mirovinu od pet tisuća kuna i više, mogu se nadati da će u sljedećoj godini dobiti povećnje od deset posto, za koliko su im mirovine smanjene 2014. godine. Mirovine iznad pet tisuća kuna rast će i ostalim povlaštenim skupinama, akademicima, pripadnicima NOB-a, Domovinske vojske, saborskim zastupnicima…


Pored tih deset posto, 35 tisuća umirovljenika koji dobivaju povlaštene mirovine veće od pet tisuća kuna, mogu računati i na dodatno povećanje od 2,1 posto za koliko će rasti mirovine i svim ostalim umirovljenicima. U sljedećoj će godini na mirovine biti potrošeno 1,35 milijardi više nego u ovoj, s time da 350 milijuna odlazi na 35 tisuća povlaštenih, a preostalih milijardu kuna na svih 1,2 milijuna umirovljenika.



Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je na osobni zahtjev razriješila glavnog ravnatelj policije Marka Srdarevića, izabranog na javnom natječaju, dok je MUP vodio Mostov Vlaho Orepić. Privremenim glavnim ravnateljem policije imenovan je Dražen Vitez, jedan od sadašnjih zamjenika glavnog ravnatelja, najdulje na šest mjeseci. Za predsjednika uprave Hrvatskih šuma Vlada je predložila imenovanje Krunoslava Jakupčića, a za člana uprave Antu Sabljića. Tamara Perko trebala bi nastaviti voditi HBOR, a u upravi ostaje i Martina Jus.



Uz to, već u sljedećoj godini rastu i sredstva predviđena za obranu i to za 10,6 posto, odnosno za 440 milijuna kuna, od čega bi 350 milijuna trebalo otići na kupnju borbenih zrakoplova. Uz to, sigurnosno-obavještajnoj agenciji proračun raste za gotovo deset posto.


S druge strane, proračun Ministarstva znanosti i obrazovanja u sljedećoj godini raste za 1,8 posto, a u 2019. godini 0,8 posto, dok je u zadnjoj godini mandata taj rast tek 0,7 posto.


Sve skupa, dovoljno za to da znanstvenicima, profesorima, učiteljima plaće porastu za 0,5 posto po godini staža, i gotovo ništa više. U tako blagom povećanju teško je naći prostora za provođenje obrazovne reforme, a još manje za povećanje državnog izdvajanja za istraživanje i razvoj. I dok će Hrvatska ovim tempom za koju godinu dosegnuti cilj da za obranu izdvaja dva posto BDP-a, teško se može reći da će se istom pragu približiti i kad su istraživanje i razvoj u pitanju, jer je veća šansa da će ostati na trostruko manjih 0,7 posto BDP-a.



indeksacija mirovina i povećanje povlaštenih mirovina – 1,35 milijardi kuna


demografska obnova – 223,5 milijardi kuna


obrana – 440 milijuna kuna (350 za nabavku aviona)


masa za plaće državnih službenika – 474 milijuna kuna



Deficit/suficit


U proračunu Ministarstva znanosti i obrazovanja nema prostora ni za povećanje plaća prosvjetarima, kao što ga Smjernice ne predviđaju ni za ostale javne službe, poput liječnika, medicinskih sestara, socijalnih radnica, što je bilo predviđeno ugovorom iz 2009. godine.


Ministar financija Zdravko Marić u četvrtak je nakon sjednice kazao da će Vlada osigurati novac za zaposlene u javnim službama, kako je to učinila i s javnom upravom, ako se postigne dogovor sa sindikatima iz javnog sektora. Kaže da s tim sindikatima slijedi druga runda razgovora, jer prva nije urodila plodom.



Željko Jovanović, saborski zastupnik SDP-a i bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta, komentirao je na Facebooku Prijedlog smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018. – 2020. godine usvojen na Vladi. Jovanović je upozorio da MORH-ov proračun raste za 18,2 posto u tri godine, a onaj Ministarstva znanosti, u koji se HNS toliko zaklinjao, samo za 1,6 posto.


– Prijedlog je znakovit jer je predviđen porast proračuna MORH-a od 10,6 posto u 2018., 4,5 posto u 2019. te 4,5 posto u 2020. godini, odnosno 2020. proračun za obranu bit će veći za 18,2 posto nego 2017. Istovremeno, resor za koji je zadužen potpredsjednik Štromar i zbog kojeg je, kako se zaklinju u HNS-u, nastala koalicija HDZ-HNS, resor obrazovanja i znanosti u 2018. rast će za 1,8 posto, 2019. za 0,8 posto i 2020. za 0,7 posto! Za razliku od potpredsjednika Krstičevića, koji je osigurao 18,2 posto veći proračun 2020. u odnosu na 2017. godinu, potpredsjednik Štromar je »pridonio« tome da znanost i obrazovanje dobiju samo 1,6 posto više, odnosno za obranu je u tri godine predviđeno povećanje koje je 3,5 puta veće nego ono za obrazovanje i znanost. Sada se vidi koliko su koštale Krstičevićeve suze i Štromarova šutnja«, napisao je Jovanović. (T. T.)



– Siguran sam, ako postignemo dogovor, da ćemo mi iznaći ta sredstva – poručio je Marić. Ako doista dođe do dogovora, to će značiti promjene u proračunskim planovima, a ako ne dođe do povećanja prihoda, Vlada će morati povećati deficit.


On bi u sljedećoj godini trebao biti 0,8 posto BDP-a , odnosno oko tri milijarde kuna. Središnja država imat će nešto veći deficit, odnosno on će biti pet milijardi kuna, ali očekuje se da će u suficitu biti izvanproračunski fondovi i jedinice lokalne samouprave. Naime, središnja država potrošit će dogodine 132,9 milijardi kuna, dok će prikupiti 127,9 milijardi kuna.


Vlada u Smjernicama planira da će u sljedeće tri godine padati proračunski manjak, tako da u 2020. godini Hrvatska ostvari i višak i to od 0,5 posto BDP-a, ali je prognozirala da polako padaju i stope rasta BDP-a. Gospodarski rast u ovoj bi godini trebao biti 3,2 posto, a postupno bi do 2020. godine pao na 2,5 posto. Očekuje se i da će padati udio javnog duga u BDP-u, pa bi on u 2020. godini trebao pasti na 72 posto sa 81 posto, koliko bi trebao biti do kraja godine.


Nakon što je ministar Zdravko Marić upoznao kolege sa Smjernicama, ministri nisu imali potrebu ništa reći. Za riječ se javila tek potpredsjendica Vlade Martina Dalić ističući da će proračun za 2018. godinu imati veliku važnost, između ostalog, jer će se donijeti u uvjetima uzlaznog gospodarskog ciklusa.


– Međutim, opasnost je dobrih vremena da se pomisli da će ona trajati dugo i da stoga treba eventualno oslabiti ili sasvim zaboraviti na potrebu štednje i racionalnog postupanja u svakom od resora. Dobra vremena prilika su da se fiskalna situacija pripremi za vremena koja neće biti tako dobra, a koja nam sigurno u budućnosti dolaze – upozorila je Dalić.