Jedna od najsumnjivijih afera gradske administracije

Slučaj Sesvetski Kraljevac: Kako je ostala neistražena zagrebačka afera stoljeća

Ladislav Tomičić

Izvori bliski Poreznoj upravi dostavili su nam dokument koji ukazuje da su gradski dužnosnici, odvjetnici i poduzetnici zaštitu imali i u samom sustavu Porezne uprave



Protiv zagrebačkog »gradonačelnika u mirovanju« Milana Bandića pokrenut je još jedan istražni postupak, koji se tiče navodno nelegalnog pogodovanja inicijativi Željke Markić »U ime obitelji«. Sumnja se da je pogodovanjem ovoj inicijativi čelni čovjek Zagreba oštetio proračun za oko 300 tisuća kuna.


Upućenima u sumnjive poslove Grada Zagreba s Bandićem na čelu, međutim, ne promiče da organi gonjenja za sada ne otvaraju jedan od najsumnjivijih slučajeva gradske administracije, a taj se tiče razmjena gradskih zemljišta za zemljišta privatnih poduzetnika. USKOK i druge nadležne institucije o tome posjeduju gotovo cjelokupnu dokumentaciju. Radi se o slučaju Sesvetski Kraljevac, u medijima krštenom i imenom »afera Krašograd«. O ovom slučaju izvori Novog lista bliski Poreznoj upravi dostavili su nam dokument koji bi mogao biti važan djelić mozaika »afere Sesvetski Kraljevec«, a koji ukazuje da su njezini akteri – istaknuti gradski dužnosnici, zagrebački odvjetnici i poduzetnici – zaštitu imali i u samom sustavu Porezne uprave. Dokument o kojem je riječ USKOK-u je isporučen još 2011. godine, da bi tri godine kasnije bio dostavljen i Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, s napomenom da se po njemu u Poreznoj upravi nije postupalo. U pitanju je nalog Porezne uprave, točnije njezine ispostave Zagreb centar poreznom Odjelu za nadzor Područnog ureda Zagreb, u kojem se traži hitan nadzor tvrtke Rarus projekt, kao i svih tvrtki koje su sudjelovale u najvećoj gradskoj aferi što se tiče zamjena zemljišta. Porezna ispostava Zagreb centar posumnjala je, naime, da je tvrtka Rarus projekt utajila porez i oštetila proračun za oko devet milijuna kuna, ali po nalogu da se to istraži, prijavit će kasnije USKOK-u i Državnom odvjetništvu naš izvor blizak Poreznoj upravi, nikad se nije postupilo.


  – Kad Odjel za nadzor iz sustava Porezne uprave zaprimi zahtjev za nadzor neke tvrtke, a ne provede ga – jasno je da onaj tko je u mogućnosti obustaviti taj posao mora biti vrlo moćan, tvrdi naš izvor, koji je želio ostati anoniman. Predmetni dokument ustupio nam je smatrajući da organi gonjenja i Porezna uprava u ovom slučaju iz nekog razloga ne rade posao koji bi trebali odraditi.


 Rarus projekt




Da bi razumjeli ulogu tvrtke Rarus projekt u slučaju Sesvetski Kraljevec javnosti je još jednom potrebno prikazati shemu uz pomoć koje su (odabrani?) zagrebački poduzetnici zaradili desetine milijuna kuna na samo jednom poslu s Gradom. (Grad Zagreb se u isto vrijeme nikakvom zaradom ne može pohvaliti, naprotiv – više su nego opravdani razlozi za sumnju da je Grad u isto vrijeme oštećen za desetke milijuna kuna.) Priča počinje 1998. godine, kad tvrtka Dalmacommerce u Sesvetskom Kraljevcu kupuje zemljište površine 623 tisuće kvadratnih metara od tvrtke Sljeme stočarstvo. Isto zemljište 2005. godine od Dalmacommerca kupila je tvrtka Degrad. Godinu dana kasnije – 11. listopada 2006. godine – Degrad prodaje tvrtki Dohel 131 tisuću kvadrata zemljišta. Tu nastaje pravi zaplet slučaja, koji će se kasnije odvijati kao u kriminalističkim romanima.



Izvori iz Porezne uprave s kojima je za potrebe ovog teksta razgovarao naš list, a koji su iz opravdanih razloga željeli ostati anonimni, nekoliko puta našli su za shodno podvući: »Da bi se naloženi porezni nadzor obustavio, odnosno da bi nalog završio u nečijoj ladici, bila je potrebna zapovijed nekog tko je u sustavu Porezne uprave vrlo moćan. To je morao biti netko s vrha.«



Udjele u tvrtki Dohel, između ostalih, svojevremeno su imali zagrebački odvjetnik Pero Lozica te Vice Gulam – nećak Slobodana Ljubičića Kikaša. Sredinom veljače 2007. godine Dohel prodaje oko 79 tisuća kvadratnih metara zemljišta u Sesvetskom Kraljevcu tvrtki Rarus projekt za cijenu od 54,1 milijun kuna. Datum osnivanja Rarus projekta (tvrtka je, podvlačimo, osnovana pod imenom Lethe ulaganja) daje razloga za sumnju da je poduzeće osnovano baš zbog posla koji opisujemo. Isto sumnja i Porezna uprava. Rarus projekt, naime, osnovan je nekoliko dana prije sklapanja kupoprodajnih ugovora s tvrtkom Dohel. Nekoliko mjeseci nakon što je kupila zemljište, tvrtka Rarus projekt (ex Lethe ulaganja) zemljište prodaje dalje, tvrtkama Karantena, Mala ulaganja i Studio X. Cijena zemljišta za tih nekoliko mjeseci narasla je gotovo dvostruko: s 54,1 milijun kuna na čak 106,3 milijuna kuna. Tvrtke kod kojih je zemljište završilo na koncu pristupaju zamjenama s Gradom Zagrebom. Grad im daje atraktivne lokacije u gradskim četvrtima Maksimir i Savica, a od njih uzima zemljišta u Sesvetskom Kraljevcu.


  Vlasnici studenti


Pri procjeni vrijednosti zemljišta namijenjenih zamjenama Grad se oslanja na nalaze vještaka Mirka Kožulja. Ovog sudskog vještaka angažirali su poduzetnici kod kojih su nakon niza kupoprodaja završila zemljišta u Sesvetskom Kraljevcu. Pri vještačenju vrijednosti, Kožulj zemljišta u Sesvetskom Kraljevcu procjenjuje na neobično visoke iznose, dok atraktivna gradska zemljišta procjenjuje na neobično niske iznose. Zemljišta u Sesvetskom Kraljevcu, daleko izvan grada, procjenjivao je na 185, odnosno 270 eura za metar kvadratni, a gradnji namijenjena zemljišta u gradskim kvartovima procjenjivao je na 250 i 321 euro. Tako se na zemljištu u Sesvetskom Kraljevcu preko noći obogatio niz privatnih poduzetnika. Na tom zemljištu kasnije će biti izgrađeno naselje Iver, a na dijelovima zemljišta koje je Grad uzeo u sumnjivim zamjenama izgrađene su pristupne ceste, vrtić, škola… Prije nego se vratimo dokumentu Porezne uprave od kojeg smo započeli ovu priču, podsjetimo još da su vlasnici tvrtki Karantena i Mala ulaganja – a to su dvije od tri tvrtke koje su na koncu s Gradom mijenjale zemljišta – bili studenti: 25-ogodišnja Magda Jukica i 23-ogodišnji Mislav Nakić. Tvrtke su osnovane samo nekoliko mjeseci prije nego će se upustiti u »studentski posao života«, točnije u kupnju i razmjene zemljišta s Gradom Zagrebom, koje je potpisao gradonačelnik Milan Bandić. Obje ove tvrtke godinu dana kasnije bit će pripojene tvrtki Manor, u kojoj je kao odgovorna osoba navođen odvjetnik Davor Galetović.


  Zatraženo očitovanje


Sad se vratimo dokumentu Porezne uprave, točnije nalogu za porezni nadzor nad tvrtkom Rarus projekt, koja se nalazila pri vrhu piramide najveće afere sa zemljištima u Gradu Zagrebu. U samo nekoliko mjeseci, rekosmo, Rarus projekt (ex Lethe ulaganja) kupio je zemljište koje će kasnije biti mijenjano s Gradom Zagrebom za 54,1 milijun kuna i prodao ga za 106,3 milijuna kuna. Nakon što je taj posao obavljen, u poduzeću dolazi do promjena: Carmen Čleković prestaje biti jedini osnivač i direktor, a jedini osnivač postaje tvrtka Adriatic Smaller Companies LTD, registrirana u poreznoj oazi Island of Guernsey. U pitanju je, prema Wikipediji, »drugi po veličini otok Kanalskih otoka«, koji nisu dio Ujedinjenog kraljevstva niti krunska kolonija, nego se vode kao krnski posjed te su kao takvi podložni britanskoj Kruni. Direktor tvrtke postaje Rudolf Krpina, čovjek koji je zajedno s Vladom Rajićem – kumom Vinka Žuljevića Klice – i Igorom Mlinarom prije dvije godine bio uhićen zbog sumnje da su poticali zloupotrebu položaja i davanje mita. Naime, sumnjičilo ih se da su od policije kupovali povjerljive informacije. Za godinu kad je na kupoprodaji zemljišta zaradila oko 52 milijuna kuna, tvrtka Rarus projekt predala je Poreznoj upravi (Ispostava Centar) prijavu poreza na dobit i kumulativ PDV-a u kojoj je iskazan prihod od 50 milijuna kuna. U kumulativu PDV-a ukupne isporuke iskazane su, pak, u iznosu od 106,4 milijuna kuna.


  – Od poreznog obveznika zatraženo je očitovanje u vezi navedenog. Porezni obveznik očitovao se na način da su u obrascu PDV-K u osnovici za oporezive isporuke iskazan prihod prodajne vrijednosti imovine, dok je u prihodima iskazan samo realizirali dobitak, što znači da je prodajna vrijednost umanjena za knjigovodstvenu vrijednost imovine. Nadalje, uvidom u bruto bilancu utvrđeno je da je na računu »vrijednosno usklađenje potraživanja-otpis potraživanja« knjiženo 46,9 milijuna kuna, stoji u dokumentu Porezne uprave. Pojašnjavajući taj otpis potraživanja tvrtka Rarus projekt dostavila je niz dokumenata iz kojih je razvidno da su imali višestruke prijeboje potraživanja sa studentskim tvrtkama Mala ulaganja i Karantena, koje je sad zastupa odvjetnik Davor Galetović, kao i Sporazum o naknadi za prijenos poslovnog udjela između Galetovića i tvrtke Rarus projekta za 49 posto tvrtke Blato – Jug. Porezna uprava posumnjala je da su u pitanju fiktivni poslovi, odnosno da tvrtka Rarus projekt pokušava utajiti porez u iznosu od oko devet milijuna kuna. Stoga nalaže svom Odjelu za nadzor: »Molimo vas da utvrdite ispravnost navedenih poslovnih događaja. Vezano za ulazne i izlazne račune Rarus projekta u 2007. godini mišljenja smo da bi u eksternom nadzoru trebali obuhvatiti tvrtke koje se pojavljuju ili kao prodavatelji ili kao kupci (Mala ulaganja, Karantena, Studio X, Dohel, Degrad, op.aut).«  

 Tijek novca


U istom dokumentu Porezna uprava svom Odjelu za nadzor potanko pojašnjava detalje kupoprodaje zemljišta u Sesvetskom Kraljevcu, a u privitku, napominje se, »dostavljamo vam i presliku članka iz Novog lista, a u svezi navedenog predmeta«.


  – Molimo vas da provjerite odgovorne osobe u spomenutim tvrtkama, jer se, prema našim saznanjima, radi o »slučajnim imenovanjima«. Također, molimo vas da u sveobuhvatnu kontrolu prometa, odnosno novčanih transakcija, uvrstite i odvjetnika Davora Galetovića, koji je neizostavna karika u svim navedenim transakcijama. Mišljenja smo da treba provjeriti tijek novca od početka do kraja svih navedenih transakcija. Važno je napomenuti da je tvrtka Rarus projekt osnovana nekoliko dana prije nego su sklopljeni kupoprodajni ugovori s tvrtkom Dohel, iz čega proizlazi da je sve dobro isplanirano i vremenski tempirano. Kako se radi o velikim iznosima novca, vrijednim ugovorima, kompenzacijama preuzimanjima i slično, a sve u vrlo kratkim rokovima – a kako se čini da u svemu određenu ulogu ima i Grad Zagreb – molimo da utvrdite i eventualnu porezno-kazenu odgovornost sudionika, stoji u nalogu, koji je Porezna uprava poslala svom Odjelu za nadzor. Prema prijavi koja će USKOK-u zajedno s ovim dokumentom biti isporučena 2011. godine, traženi nadzor nikad nije proveden. Ista prijava s istom napomenom – da traženi nadzor nad svim tvrtkama koje su sudjelovale u razmjenama zemljišta nije proveden – podnesena je i ove godine Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.