Istjerivanje pravde

Slučaj Danke P. iz BiH: Zašto je Europski sud za ljudska prava kaznio Hrvatsku

Danko Radaljac

Novi Zakon o strancima izrađivao se upravo 2011. godine kada je na čelu MUP-a bio Tomislav Karamarko. Marko Jurčić iz Zagreb Pridea kaže kako su ih upozoravali na slične odluke Strasbourga i Konvenciju o ljudskim pravima, no odgovor nisu dobili  



ZAGREB  Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu Hrvatsku je kaznio, očekivano kad se pogleda njihova dosadašnja praksa, s deset tisuća eura odštete plus troškove suđenja zbog nedavanja dozvole za boravak u Hrvatskoj lezbijki iz Bosne i Hercegovine. 


Prema odluci, Hrvatska je prekršila Europsku konvenciju o ljudskim pravima Danki P., koja od 2011. godine nastoji ishoditi dozvolu za boravak u Hrvatskoj na osnovu svog života sa stalnom djevojkom. 


Istjerivanje pravde 


Taj zahtjev najprije je odbila PU sisačko-moslavačka, koja je ustvrdila kako njezin zahtjev nema uporišta u Zakonu o strancima. Njezina žalba MUP-u prošla je s jednakim rezultatom, a isti ishod bio je i na Ustavnom sudu, kojem je podnesena Ustavna tužba.




– U to vrijeme je bilo više takvih sličnih slučajeva, ali je Danka bila najupornija da dođe do svojih prava. Ona je jedina bila spremna do kraja istjerivati pravdu, kazao nam je Marko Jurčić iz Zagreb Pridea, organizacije koja je bila logistička podrška u ovom postupku.  Naime, postupci predugo traju, mnogi nisu spremni toliko se boriti s birokracijom, Danki P. trebalo je više od pet godina da  istjera pravdu.


Nakon što je Danki odbijena ustavna tužba u Hrvatskoj, ona je podnijela tužbu i ESLJP-u, tvrdeći da su prekršeni članci 8. i 14. Konvencije o ljudskim pravima. Radi se o člancima koji govore o poštovanju privatnog života te zabrani diskriminacije. Sud je ustvrdio kako se to zbilja dogodilo, zbog čega Hrvatska mora Danki platiti deset tisuća eura, kao i gotovo šest tisuća eura troškova suđenja ESLJP-u. 


Iznenađenja nema 


Marko Jurčić ističe da ovakva odluka nije  iznenađenje, s obzirom na to da Strasbourg slične presude donosi u posljednjih desetak godina. No, aktivist ističe još jednu stvar, a to je pitanje političke odgovornosti. Naime, baš se te 2011. godine izrađivao novi Zakon o strancima.


– Ministarstvo unutarnjih poslova na čelu s Tomislavom Karamarkom 2011. godine krenuo je u izradu novog zakona. Mi smo im na javnoj raspravi ponudili svoja zapaženja, temeljena baš na odlukama suda u Strasbourgu, kao i Konvenciji o ljudskim pravima. Nikakav odgovor na to nismo dobili. Pokušali smo i amandmane kroz Sabor donijeti, ali nismo uspjeli. Na kraju zbog toga što nas nisu slušali, država mora platiti, kaže Jurčić, ističući još da je zapravo tužno da se u 21. stoljeću uopće o ovakvim stvarima raspravlja.