Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 17° 6
Sutra: 17° 17° 6
26. travnja 2019.
Problem

Škole u Hrvatskoj sve teže dolaze do profesora fizike, matematike, kemije i informatike: 'Gotovo ih je nemoguće naći'

Škole u Hrvatskoj sve teže dolaze do profesora fizike, matematike, kemije i informatike: 'Gotovo ih je nemoguće naći'
Škole u Hrvatskoj sve teže dolaze do profesora fizike, matematike, kemije i informatike: 'Gotovo ih je nemoguće naći'
Autor:
Objavljeno: 9. travanj 2019. u 9:14 2019-04-09T09:14:20+02:00

»Kada raspišemo natječaj na određeno, bez obzira na koju duljinu, fizičara i matematičara de facto je nemoguće naći. U skoroj budućnosti ostat ćemo bez tog kadra. Moramo biti svjesni da dobrog školstva nema bez dobrih nastavnika, upozorava Zlatko Stić

U školama upozoravaju na eskalaciju problema koji osjećaju godinama – sve teže dolaze do profesora fizike, matematike, kemije i informatike, a situaciju im otežava manjak profesora ovih struka na Zavodu za zapošljavanje, piše Jutarnji list u broju od utorka. 

U ponudi burze najbrojniji su razredni učitelji, nastavnici tjelesnog, profesori filozofije i povijesti, ali ne i prirodnjaci. Natječaje za njih ponavljaju po nekoliko puta, pogotovo kada je riječ o radnome mjestu na odredeno vrijeme, navodi dnevnik, dodajući da nastavnici iz tzv. STEM područja odlaze u realni sektor, u kojem dobivaju dvostruko veće plaće.

»Kada raspišemo natječaj na određeno, bez obzira na koju duljinu, fizičara i matematičara de facto je nemoguće naći. U skoroj budućnosti ostat ćemo bez tog kadra. Moramo biti svjesni da dobrog školstva nema bez dobrih nastavnika upozorava Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga.

Riječ je o jednoj od najvećih škola u Zagrebu, koja od jeseni prelazi na rad u jednoj smjeni. Učenika ima, no sve teže dolaze do zamjene za profesore na bolovanju ili porodiljnom. Profesora fizike tražili su dva mjeseca. Pritom je, upozorava Stić, stvarno stanje vidljivo u školama izvan većih gradova, gdje se natječaji za profesore ponavljaju po šest, sedam puta.

»Zadnji je trenutak da se napravi dobra mreža škola i da plaće učitelja ne idu gore sramotnih tri posto nego 20, sa svim odgovornostima koje slijede iza toga«, poručuje Stić.

Na problem su za Jutarnji ukazali i ravnatelj Osnovne škole Antuna Mihanovića Petropoljskog u Drnišu Saša Kolombo i ravnatelj škole u Strizivojni Andro Mršić koji predlaže da se dopusti svim učiteljima razredne nastave s pojačanim predmetom i položenim stručnim ispitom da predaju u predmetnoj nastavi.

»Moramo se pomiriti s tim da onaj tko je završio FER ili PMF neće raditi u školi za 5000 kuna. Sada o tome treba govoriti, da se stvari ne bi raspale za pet godina«, objašnjava ravnatelj zagrebačke V. gimnazije Tihomir Engelsfeld.

Da problem deficita STEM struke u školama nedavno je upozorila i ministrica Blaženka Divjak. Na upit kolika je potražnja za nastavnicima deficitarnih struka i koliko ih je ukupno zaposleno u šolama, u Ministarstvu obrazovanja nemaju odgovor.

»Po njima, sustav u posljednjih pet godina bilježi pad broja djece i rast broja nastavnika. U osnovnim školama u studenome 2014. bilo je zaposleno 33.466 odgojno-obrazovnih radnika, a u studenome 2018. njih 1201 više. U srednjim školama 2014. radilo je 18.895 nastavnika, 419 manje nego 2018. Na ukupnoj razini svih zaposlenih u školama, u osnovnima je njihov broj u pet godina porastao za 1482, a u srednjima za 369«, piše Jutarnji list.
(Hina) xam yam

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka