ZAGREB  Više od 60 posto studenata u Hrvatskoj tijekom studija plaća školarinu, a državnu stipendiju dobije ih svega četiri posto. Hrvatska je među europskim državama gdje se školarine naplaćuju po kriteriju izvrsnosti, uz Češku, Španjolsku, Mađarsku, Austriju, Poljsku i Slovačku, a nalazi se u skupini država u kojima studenti baš i ne mogu računati s financijskom potporom države ili drugih izvora, primjerice zajmova. Prema novom izvješću mreže Eurydice Europske komisije, u Europi još uvijek postoje velike razlike u visini studentskih školarina, stipendija i zajmova, a značajnu je promjenu uvela jedino Njemačka, ukidanjem školarina uvedenih 2007. godine.

Najskuplje u Engleskoj

Najviše se školarine plaćaju u Engleskoj, gdje se školarina ne naplaćuje tijekom studija, već nakon stjecanja diplome kad prihodi studenata prijeđu određeni prag. Relativno visoke školarine plaćaju studenti u Irskoj, Italiji, Latviji, Litvi, Mađarskoj, Nizozemskoj i Sloveniji, međutim veći je i udio studenata koji primaju stipendije. Uvjerljivo su najpovoljniji uvjeti studiranja u skandinavskim državama, primjerice Švedskoj, Finskoj ili Danskoj, gdje školarina nema, a stipendije prima između 60 i 100 posto studenata. Povoljniji uvjeti studiranja od onih u Hrvatskoj na snazi su i u susjednoj Sloveniji, gdje za 85 posto studenata nema školarina, a njih 27 posto prima stipendiju, ili u Turskoj, gdje školarine ne postoje, a trećina studenata ima pravo na financijsku potporu.

U Hrvatskoj, država je u akademskoj godini 2013./14. u potpunosti pokrila trošak studija za 38 posto studenata, dok je njih 61 posto participiralo u plaćanju školarine koja se kreće od 5.000 do 10.000 kuna godišnje. Državne stipendije dostupne su studentima po socijalnom ključu i ključu izvrsnosti, a kreću se od 500 do 1.000 kuna mjesečno.

Članice moraju pomoći

Iz Europske komisije prigodom objave novog Eurydiceovog izvješća pozivaju države članice da poboljšaju mladim ljudima pristup visokom obrazovanju, a one koje imaju školarine u sustavu visokog obrazovanja osiguraju stipendije i druge mjere koje jamče  jednak pristup visokom obrazovanju za sve kategorije studenata, posebno one nepovoljnijeg socijalnog statusa. U oko 50 posto EU država javno financirani studentski zajmovi imaju važnu ulogu u financijskoj potpori studentima, a potpora studentima ovisi o obiteljskim prilikama i ne isplaćuje se ne isplaćuje izravno studentima, već u obliku porezne olakšice roditeljima ili u obliku obiteljskog doplatka.