Kurikularna reforma

Škola za život: Zagreb nezaintersiran, evo tko se iz PGŽ javio za eksperimentalni program

Ljerka Bratonja Martinović

Lidija Kralj i Blaženka Divjak, Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Lidija Kralj i Blaženka Divjak, Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

U Primorsko-goranskoj županiji prijave je predalo 11 osnovnih škola (18 posto) i pet srednjih škola (15 posto), što je prosječan odaziv



ZAGREB – Ukupno 215 osnovnih i srednjih škola iz svih dijelova Hrvatske prijavilo se za sudjelovanje u eksperimentalnom programu »Škola za život«, koji od jeseni kreće u 70-tak osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj. Prijavile su se 143 matične i 231 područne osnovne škole te 72 srednje škole. Najveći su interes pokazale škole u Brodsko-posavskoj županiji, gdje se za sudjelovanje prijavilo 34 posto osnovnih i srednjih škola tog područja, a zatim Krapinsko-zagorska i Varaždinska županija.


Iznimna nezainteresiranost očita je u Gradu Zagrebu i Zadarskoj županiji, gdje se prijavilo samo pet posto škola. U Primorsko-goranskoj županiji prijave je predalo 11 osnovnih škola (18 posto) i pet srednjih škola (15 posto), što je prosječan odaziv. Među njima su OŠ Pehlin, OŠ Turnić, OŠ Vežica, OŠ Gornja Vežica, OŠ Nikola Tesla, OŠ Podmurvice, dvije talijanske riječke škole, te osnovne škole iz Kraljevice, Matulji, Broda na Kupi.


Među srednjim školama prijavljene su Prva riječka hrvatska gimnazija, Tehnička škola Rijeka, Srednja škola Markantuna de Dominisa iz Raba te Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka, koji obuhvaća osnovnu i srednju školu za djecu s posebnim potrebama.




– Imamo tri puta više prijava nego je potrebno, sad preostaju slatke brige oko toga kako odabrati škole koje će ući u eksperimentalni program – ustvrdila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak prilikom objave rezultata prijava.


Planira se da će u eksperimetalni program ući najviše 50 osnovnih i 30 srednjih škola s ukupno 6.000 učenika.


Rezultat odabira bit će poznat do kraja tjedna, a kod izbora škola vodit će se računa o tome da budu ravnomjerno pokriveni svi krajevi Hrvatske, da budu jednako zastupljene manje i veće škole, da u program uđu škole iz urbanih i ruralnih sredina te s otoka, najmanje jedna škola po županiji koja ima informatičku zrelost, a vrednovat će se i motivacija.


Edukacija mentora koji će voditi edukaciju nastavnika i ravnatelja za eksperimentalnu provedbu započela je prošli tjedan. Eksperimentalni program će se od jeseni provoditi u 1. i 5. razredu osnovnih škola u svim predmetima, a u 7. će se razredu dodati još predmeti biologije, kemije i fizike. U srednjim školama će se provoditi u 1. razredu gimnazije u svim predmetima, te u 1. razredu četverogodišnjih strukovnih škola u obrazovnim predmetima.


Odgovarajući na pitanja o recenzijama kurikuluma koje još nisu dovršene te o rokovima za udžbenike koji se primiču, ministrica Divjak naglasila je da ništa od toga nije uvjet ulaska u eksperimetalni program.


– Znamo primjere država koja su u eksperimentalnu provedbu ušle bez okvirnog kurikuluma, a Slovenija, na primjer, bez udžbenika. To nije krucijalno pitanje – ustvrdila je Divjak, koja ne očekuje da će biti problema s dostupnošću nastavnih materijala na početku iduće školske godine. Relativizirala je i ulogu Ekspertne radne skupine u provedbi reforme. »Eksperimentalna provedba reforme u nadležnosti je Ministarstva, koje radi u suradnji s agencijama. To je institucionaliziranje reforme«, objasnila je ministrica.


Što se imenovanja ERS-a tiče, »ono ide svojim tijekom«, rekla je Divjak, i dodala kako će se rezultati vidjeti uskoro.