ZAGREB – Na 55. zasjedanju sabora Hrvatske biskupske konferencije (HBK) hrvatski su biskupi razmatrali pitanja o evangelizacijsko-katehetskom djelovanju, pastoralno-katehetskoj izobrazbi svećenika te o kurikularnoj reformi, a izrazili su i stajalište da ne podupiru Istanbulsku konvenciju, priopćeno je u subotu iz Tiskovnog ureda HBK.

Biskupi su upoznati s rezultatima javne rasprave o Istanbulskoj konvenciji i podupiru zakone koji štite žene i obitelji od nasilja, no, kako se navodi, biskupi ne podupiru konvenciju koja uz plemenite nakane obrane od nasilja »implementira« u sadržaj zakonskoga akta terminologiju »rodne ideologije«, kaže se među ostalim u priopćenju.

»Crkva se zauzima za slobodu pojedinaca i naroda i ne prihvaća nikakvu kolonizaciju koja bi zadirala u antropologiju na kojoj stvaramo i izgrađujemo svoj identitet«, napominje Tiskovni ured.

»Biskupi pozivaju sve odgovorne i javne djelatnike u društvu da ne podlegnu zavodljivim, nejasnim i upitnim ponudama po kojima se ponekad izglasavaju zakoni«, ističe Tiskovni ured i dodaje kako je Europa, kao i Hrvatska, stoljećima imala svoju filozofiju, antropologiju i etiku na koju se oslanjala politika i društveno djelovanje.

Biskupi očekuju transparentan izbor stručnjaka, osobito za predmete koji sustav čine hrvatskim

Sukladno uputama i smjernicama Ministarstva znanosti i obrazovanja, glede provedbe cjelovite kurikulne reforme, biskupi su, kako se navodi, osobiti interes pokazali za katolički vjeronauk u osnovnim i srednjim školama.

Od stručne radne skupine za katolički vjeronauk biskupi očekuju da u zadanim rokovima dovrše rad na planu i programu katoličkoga vjeronauka kako bi se, zajedno s drugim predmetima, prema uputama Ministarstva, moglo pristupiti recenziji.

Biskupi očekuju transparentan izbor stručnih i znanstvenih radnika na različitim područjima, posebice kad je riječ o predmetima unutar sustava odgoja i obrazovanja koji sustav čine hrvatskim, odnosno daju mu njegovu vlastitost.

Riječ je, ističe HBK, najprije o hrvatskom jeziku, povijesti te onim predmetima koji na bilo koji način štite i razvijaju sve ono dobro postignuto u davnoj i novijoj povijesti našega naroda i domovine.

Očekuje se da će Ministarstvo u tome imati potporu onih znanstvenih institucija koje se smatra stupovima hrvatskoga društva kao što su HAZU te druge relevantne institucije kojima je na srcu hrvatski jezik, povijest i vlastiti identitet.

Na 55. zasjedanju biskupi su upoznati i s priprema za pokretanje Hrvatske katoličke mreže (HKM) koja će objediniti sve postojeće medijske ustanove HBK.

Prozivanje od strane srpskoga patrijarha Irineja »neprimjereno«

HBK je obaviješten o ustoličenju novoga dalmatinskoga episkopa Nikodima Kosovića. »Imajući u vidu sve što su hrvatski biskupi činili i govorili tijekom Domovinskoga rata u evanđeoskom i ekumenskom duhu, biskupi smatraju neprimjerenim i neutemeljenim prozivanje katoličkih biskupa i vjernika od strane srpskoga Patrijarha Irineja te se ne prepoznaju u tim Patrijarhovim riječima, napominje Tiskovni ured.

Biskupi su za predsjednika HBK ponovno izabrali mons. Želimira Puljića, zadarskoga nadbiskupa, te na zasjedanju raspravljali i o mandatima u pojedinim tijelima HBK-a.

Nadbiskup đakovačko-osječki i metropolit i član Stalnoga vijeća HBK mons. Đuro Hranić izabran je za predsjednika Komisije »Iustitia et pax«. Požeški biskup Antun Škvorčević izabran je za predsjednika Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog, a dosadašnji predsjednik toga Vijeća sisački biskup Vlado Košić izabran je za predsjednika Vijeća HBK za nauk vjere. Mons. Dražen Kutleša, biskup porečki i pulski i član Stalnoga vijeća HBK, ostaje predsjednikom Pravne komisije HBK i u sljedećem mandatu.

Mons. Ivica Pažin ponovno je izabran za predstojnika Nacionalnog katehetskog ureda HBK, navodi se u priopćenju Tiskovnog ureda HBK.

55. plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije održano je od 10. do 12. listopada.