ZAGREB  Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) iz Zagreba napravilo je prvo terensko istraživanje o energetskom siromaštvu u Hrvatskoj, posjetivši 394 kućanstva u Sisačko-moslavačkoj županiji u objektima bez ikakve toplinske izolacije i sa starom stolarijom. Riječ je u većini slučajeva o obiteljskim kućama izgrađenim prije 1990. godine, prosječne površine 72 četvorna metra, u kojima se u prosjeku grije 55 »kvadrata«, uglavnom samo jednom peći na drva. Jedanaest posjećenih kućanstava uopće nema struju jer si je ne može priuštiti, dok su u svim ispitanim kućanstvima kućanski aparati stari i neučinkoviti. 

Iako ukupan mjesečni neto prihod tih kućanstava u prosjeku iznosi 1.755 kuna, njihova je prosječna potrošnja električne i toplinske energije daleko veća od prosjeka u Hrvatskoj, upravo zbog velike energetske neučinkovitosti objekata i zbog starih aparata. Potrošnja električne energije im je veća za gotovo 20 posto od prosjeka u Hrvatskoj, a prosječna potrošnja toplinske energije za čak 130 posto veća od nacionalnog prosjeka. 

U drugoj fazi istraživanja DOOR je ponovno posjetio 384 kućanstva i uz mala ih ulaganja (paketi vrijednosti od 230 do 700 kuna) učinio barem donekle energetski učinkovitijima – ugrađene su im LED žarulje, reflektirajuće folije za radijatore, uklopni sat za električni bojler, perlatori za slavine, brtve  za prozore i četke za dno vrata te slično, zahvaljujući čemu će u svojim malim budžetima godišnje štedjeti oko 400 kuna.

Energetski siromašnim kućanstvom smatra se ono koje bi na održavanje odgovarajuće topline i ostale troškove energije trebalo potrošiti više od deset posto svojeg dohotka. Mnoga siromašna kućanstva si ne mogu, međutim, priuštiti ni deset posto troška za energiju jer im glavnina prihoda odlazi na hranu.

Kako su pokazala ranija istraživanja, skoro dvije trećine hrvatskih kućanstava troši više od deset posto svojeg dohotka na račune za energiju (42 posto kućanstava troši između deset i 20 posto dohotka), a 22 posto kućanstava u sezoni grijanja boravi u manjem životnom prostoru ne bi li uštedjeli, pa ne griju sobe i slično. Preko 13 posto hrvatskog stanovništva živi u domu koji prokišnjava, ima vlažne zidove, podove ili temelje, odnosno trulež u okvirima prozora ili podu. U takvim uvjetima – neadekvatnog grijanja, propuha, plijesni na zidovima i slično – pati i zdravlje ukućana. DOOR-ovo istraživanje u Sisačko-moslavačkoj županiji pokazalo je da više od pola ispitanika boluje od kroničnih bolesti ili ima određeni invaliditet.